siva) (zona . prostor medijske i suvremene umjetnosti


Kinematografija jadranskih otoka

Kinematografija ima značajnu ulogu zbog snage i širine inkluzivnosti šireg stanovništva u suvremenu kulturu i umjetnost. Projekt je interdisciplinarnog i istraživačkog karaktera s ciljem mapiranja kinematografije svih jadranskih otoka. Kinematografija otoka do sada nije još sustavno i cjelovito obrađivana. Prva faza projekta obuhvaća istraživanje povijesti kino-prikazivalaštva na otoku i mapiranje svih lokacija na kojima su trajno ili povremeno funkcionirala kina, te uvid u program. Nadalje, istraživanje uključuje mapiranje svih filmova vezanih za otoke, te svih kinematografskih aktivnosti na otocima u 20. stoljeću. Popis svih kino dvorana na jadranskim otocima vidi ovdje.  

Pročitaj više...

Život jadranskih otoka okom kamere

Projekt Kinematografija jadranskih otoka kompleksan je aspekt programske linije sive) (zone pod naslovom Povijest suvremenosti. Dostignuća 20. stoljeća, koja se u posljednjih 20-ak godina niječu, omogućila su većini stanovnika planete komotniji i, prije svega, izuzetno dug život u odnosu na prethodna stoljeća. Dalmacija, Kvarner, Istra i otoci dokumentiraju se u filmskom mediju tijekom čitavog tog dugog 20. stoljeća, pa čak i ranije: Alexandre Promio snimio je 1898. godine,  u Šibeniku i Puli sedam kratkih filmova o austrougarskoj mornarici, "koji se smatraju prvim poznatim filmskim zapisima ne samo u nas nego i u ovom dijelu Europe" (više ovdje). Snimke šibenske, a najvjerojatnije i zadarske luke (više ovdje) datiraju od 1904. godine, a od tada obala i otoci, kako se kaže u Dalmaciji, "figuraju" u brojnim dokumentarnim i igranim filmovima, i to i u domaćim i stranim produkcijama. Tako je splitska luka reprezentirana u istoimenom filmu "Splitska luka" Josipa Karamana 1911. godine, a tijekom 1920-ih i 30-ih godina život na obali i otocima bilježila su velika imena naše međuratne kinematografije i prakse vizualne antropologije: Drago Chloupek, Milovan Gavazzi, Aleksandar Gerasimov, Oktavijan Miletić i Maksimilijan Paspa. Brojne filmove nastale u stranim produkcijama iz međuratnog razdoblja, ponajviše iz njemačkog govornog područja, tek treba otkriti. Malo znamo o filmskim zapisima iz vremena NOB-a, zasigurno ih je bilo, a dokumentiranje života na obali i otocima nastavlja se intenzivno nakon Drugog svjetskog rata. Upravo tom razdoblju posvećena je ova mala virtualna izložba, omogućena velikodušnošću Zagreb-filma, kao rijetke filmsko-produkcijske kuće u nas koja brine o svom arhivu i čini ga dostupnim, što omogućava istraživačima da rade svoj posao. Filmovi Branka Belana "Tunolovci" i "Ribari s Jadrana", oba iz 1948. godine, godine koja je obilježena temeljitom transformacijom globalnog statusa socijalističke Jugoslavije, obilježavaju početak te nove ere dokumentarizma kojim je Jadran stavljen u fokus, izoštravajući obrise ljudi, krajolika, kulture,...života Jadrana kakav je bio sredinom 20. stoljeća. Tako je ovaj minijaturni pregled kronološki zaokružen filmom "Otok, čovjek, krš" Branka Marjanovića iz 1982. godine, u vrijeme kada nove tehnologije donose i drugačiji pogled u tada već i bitno drugačijem okružju. Diskurzivno pak, zaokružujem ga filmom "Mediteranski prozori" iz 1960. godine, i opet Branka Belana, koji diskretno i poetski podcrtava žensku prisutnost u uglavnom od muškaraca oblikovanom, opisanom pa i filmski dokumentiranom svijetu. Tim više je doprinos autorica kao što je Lidija Jojić dragocjeniji za stvaranje novih narativa. Najviše prostora dala sam fotogramima iz filmova "Bura" i "Ljudi, godine, more", jer njihove poetike snažnom bliskošću progovaraju o suživotu ljudi i mora. Iz tog razloga povezujem ih i sa moćnim djelom Vittoria de Sete, koji je, za razliku od naših autora koji to jednako zaslužuju,  svjetski priznat filmski lirik mediteranskog kruga. Slažući ovu minijaturnu virtualnu izložbu, namjerno ne govorim o prirodnom, jer ovi filmovi pokazuju da kada govorimo o životu na moru i s morem, govorimo o intenzivnom prožimanju (ljudske) kulture i prirode. Iz današnjeg rakursa života u antropocenu, odnosno kapitalocenu, kada je svaki ljudski habitat reprezentiran i ponuđen i kao roba, svjedočanstva o svijetu kakav je bio prije no što smo dovršili transformaciju svojih  staništa do stanja (u tom smislu je izuzetno zanimljiv film Branka Marjanovića "Ribari se susreću u Abidjanu" iz 1968. godine koji pokazuje razmjere industrijalizacije globalnog izlova ribe) u kojem nam zagrijavanje planete od pola stupnja visi nad glavom poput Damoklovog mača, - izuzetno su nam važna.

Pročitaj više...

Zvučna mapa Korčule

Članica udruge Siva zona Manja Ristić zvučnu kartu otoka Korčule kontinuirano snima i objavljuje kroz nekoliko foramata, a snimke koristi i u sklopu drugih zvučnih kompozicija i impro nastupa.   U sklopu projekta Global Sound Map Manja je uvrsitila i Korčulu. Album pod nazivom 60 Minute Cities - Korčula objavila je izdavačka kuća Bivouac Recording iz Šangaja. Uz album izdana je i knjižica, dostupna ovdje.         Album Children of the Island (1), 2016 - 2019.       2018, zvučna mapa Korčule objavljena je kroz Manjin osobni odabir 55 "prostovremenskih prozora" ispričanih kroz sedam zvučnih priča.   Izjava autorice:   I grew up on the island, therefore I am deeply familiar with it, nevertheless, still every year I find new places and get impressed over their beauty, complexity and richness. Unfortunately, in the last couple of years it became very difficult to watch the devastation that a mass-tourism is provoking. So my recording practice became more frequent, perhaps also a bit anxious, so it stopped being only a sonic template of my artistic practice but rather an environmental research as well. From art to conservation, my work around this map will last for years and will always be labeled as a cultural activism. The first series are already on the road, under the title Crni otok / The Black Isle and are shaped through performance art, sound art, installation, digital & interactive art, visual & inter-media arts.

Vrnik Vrnik, from the olive tree above the Popovic amphitheater 42°56'17.2"N 17°10'08.0"E Adriana's Dock undersea 42°56'18.5"N 17°10'07.7"E Under the old boat on the beach edge 42°56'18.4"N 17°10'07.9"E Hydrophone inside the gravel, in front of the Popovic house 42°56'18.4"N 17°10'07.9"E Bek's pier undersea 42°56'17.5"N 17°10'10.8"E Between rocks at the end of the village path 42°56'12.6"N 17°10'17.8"E Flat rocks facing Gubavac 42°56'05.0"N 17°10'21.9"E

Pročitaj više...

Industrijska baština otoka Korčule

Projekt Industrijska baština otoka Korčule je višegodišnje znanstveno i umjetničko istraživanje koje teži objediniti interdisciplinarni pristup kulturnih antropologa, etnologa, kustosa, umjetnika, arhivista i drugih stručnjaka, te lokalnu zajednicu, institucije, udruge i inicijative.

Pročitaj više...

Politike zelenih prostora

Projektna linija Politike zelenih prostora obuhvaća niz prezentacija umjetničkih radova i vlastitih istraživanja.

Pročitaj više...

vijesti

11. 05. 2019.

Venecijsko Bennale 2019

Na 58. biennalu u Veneciji dva umjetnika koji su osobno predstavili svoj rad u programu Sive zone sudjeluju kao predstavnici svojih država: Igor Grubic predstavlja Hrvatsku, a Alban Muja Kosovo.

Pročitaj više...
11. 03. 2019.

Tin Dožić na Z1 televiziji

Tin Dožić je na Z1 Tv programu predstavio video instalaciju Songs for anthropocen #2 produciranu za izložbu Sounding DIY 2018. u organizaciji SIve zone.

Pročitaj više...
22. 02. 2019.

novi album Manje Ristić

Članica Sive zone, Manja Ristić uskoro objavljuje album Crni otok za Flag Day Recordings ovog proljeća. predstavlja. Zvuk je gotovo u potpunosti komponiran od zvukova korčulanskog podmorja i nadmorja.
Umjetnički rad na omotnici je reprodukcija slike Simonide Rajčević, iz serije Strange Waves.
Hidrofon je izradio britanski umjetnik i kompozitor Jez Riley French.

Pročitaj više...
05. 02. 2019.

vodstvo kroz izložbu

Silvio Foretić i kustos izložbe Darko Fritz održati će vodstvo kroz izložbu Zvuk u utorak 5. 2. u 18 sati, u Galeriji VN u Zagrebu.

Pročitaj više...
14. 01. 2019.

katalog izložbe Zvuk je online

Katalog izložbe Zvuk Sivlija Foretića  je online, sa uvodnim tekstom Darka Fritza Prostor zvuka, prostor ekscesa, prostor slobode, prostor Silvija Foretića.

Pročitaj više...
19. 12. 2018.

najopsežniji tekst o Međunarodnim suretima umjetnika u Veloj Luci je online

(NE)OSTVARENE UTOPIJE MEĐUNARODNIH SUSRETA UMJETNIKA U VELOJ LUCI autora Darka Fritza je dosada najopsežniji tekst objavljen o Međunarodnim suretima umjetnika u Veloj Luci (1968-1972). Objavljen u časopisu Lanterna br. 2., 2018. sada je slobodno dostupan i na internetu.

Pročitaj više...
15. 12. 2018.

Predstavljanje 2. broja časopisa

Predstavljanje 2. broja časopisa za kulturu "Lanterna" održati će se u Centru za kulturu Vela Luka, u subotu 15.12.2018. s početkom u 19 sati. Časopis će predstaviti dr.sc. Aldo Čavić, ravnatelj Muzeja Staroga Grada. Časopis predstavlja i novi tekst Darka Fritza '(Ne)Ostvarene utopije Međunarodnih susreta umjetnika u Veloj Luci'.

Pročitaj više...
01. 12. 2018.

nova mreža Central European Network for Sonic Ecologies (CENSE)

Udruga Siva zona je jedna od osnivačkih članova mreže Central European Network for Sonic Ecologies (CENSE) činom potpisivanja Suglasja (Accord) 1. 12. 2018. u Budimpešti.

Pročitaj više...
23. 11. 2018.

o projektu Kinematografija jadranskih otoka / Kulturpunkt

Ivana Pejić u razgovoru sa Darkom Fritzom, Sonjom Leboš i Ivanom Ramljakom o projektu Kinematografija jadranskih otoka na portalu Kulturpunkt: Tragovi filmske i društvene prošlosti.

Pročitaj više...