siva) (zona . prostor medijske i suvremene umjetnosti



Kinematografija jadranskih otoka

Kinematografija ima značajnu ulogu zbog snage i širine inkluzivnosti šireg stanovništva u suvremenu kulturu i umjetnost. Projekt je interdisciplinarnog i istraživačkog karaktera s ciljem mapiranja kinematografije svih jadranskih otoka. Kinematografija otoka do sada nije još sustavno i cjelovito obrađivana. Prva faza projekta obuhvaća istraživanje povijesti kino-prikazivalaštva na otoku i mapiranje svih lokacija na kojima su trajno ili povremeno funkcionirala kina, te uvid u program. Nadalje, istraživanje uključuje mapiranje svih filmova vezanih za otoke, te svih kinematografskih aktivnosti na otocima u 20. stoljeću. Popis svih kino dvorana na jadranskim otocima vidi ovdje.  

Pročitaj više...

Život jadranskih otoka okom kamere

Projekt Kinematografija jadranskih otoka kompleksan je aspekt programske linije sive) (zone pod naslovom Povijest suvremenosti. Dostignuća 20. stoljeća, koja se u posljednjih 20-ak godina niječu, omogućila su većini stanovnika planete komotniji i, prije svega, izuzetno dug život u odnosu na prethodna stoljeća. Dalmacija, Kvarner, Istra i otoci dokumentiraju se u filmskom mediju tijekom čitavog tog dugog 20. stoljeća, pa čak i ranije: Alexandre Promio snimio je 1898. godine,  u Šibeniku i Puli sedam kratkih filmova o austrougarskoj mornarici, "koji se smatraju prvim poznatim filmskim zapisima ne samo u nas nego i u ovom dijelu Europe" (više ovdje). Snimke šibenske, a najvjerojatnije i zadarske luke (više ovdje) datiraju od 1904. godine, a od tada obala i otoci, kako se kaže u Dalmaciji, "figuraju" u brojnim dokumentarnim i igranim filmovima, i to i u domaćim i stranim produkcijama. Tako je splitska luka reprezentirana u istoimenom filmu "Splitska luka" Josipa Karamana 1911. godine, a tijekom 1920-ih i 30-ih godina život na obali i otocima bilježila su velika imena naše međuratne kinematografije i prakse vizualne antropologije: Drago Chloupek, Milovan Gavazzi, Aleksandar Gerasimov, Oktavijan Miletić i Maksimilijan Paspa. Brojne filmove nastale u stranim produkcijama iz međuratnog razdoblja, ponajviše iz njemačkog govornog područja, tek treba otkriti. Malo znamo o filmskim zapisima iz vremena NOB-a, zasigurno ih je bilo, a dokumentiranje života na obali i otocima nastavlja se intenzivno nakon Drugog svjetskog rata. Upravo tom razdoblju posvećena je ova mala virtualna izložba, omogućena velikodušnošću Zagreb-filma, kao rijetke filmsko-produkcijske kuće u nas koja brine o svom arhivu i čini ga dostupnim, što omogućava istraživačima da rade svoj posao. Filmovi Branka Belana "Tunolovci" i "Ribari s Jadrana", oba iz 1948. godine, godine koja je obilježena temeljitom transformacijom globalnog statusa socijalističke Jugoslavije, obilježavaju početak te nove ere dokumentarizma kojim je Jadran stavljen u fokus, izoštravajući obrise ljudi, krajolika, kulture,...života Jadrana kakav je bio sredinom 20. stoljeća. Tako je ovaj minijaturni pregled kronološki zaokružen filmom "Otok, čovjek, krš" Branka Marjanovića iz 1982. godine, u vrijeme kada nove tehnologije donose i drugačiji pogled u tada već i bitno drugačijem okružju. Diskurzivno pak, zaokružujem ga filmom "Mediteranski prozori" iz 1960. godine, i opet Branka Belana, koji diskretno i poetski podcrtava žensku prisutnost u uglavnom od muškaraca oblikovanom, opisanom pa i filmski dokumentiranom svijetu. Tim više je doprinos autorica kao što je Lidija Jojić dragocjeniji za stvaranje novih narativa. Najviše prostora dala sam fotogramima iz filmova "Bura" i "Ljudi, godine, more", jer njihove poetike snažnom bliskošću progovaraju o suživotu ljudi i mora. Iz tog razloga povezujem ih i sa moćnim djelom Vittoria de Sete, koji je, za razliku od naših autora koji to jednako zaslužuju,  svjetski priznat filmski lirik mediteranskog kruga. Slažući ovu minijaturnu virtualnu izložbu, namjerno ne govorim o prirodnom, jer ovi filmovi pokazuju da kada govorimo o životu na moru i s morem, govorimo o intenzivnom prožimanju (ljudske) kulture i prirode. Iz današnjeg rakursa života u antropocenu, odnosno kapitalocenu, kada je svaki ljudski habitat reprezentiran i ponuđen i kao roba, svjedočanstva o svijetu kakav je bio prije no što smo dovršili transformaciju svojih  staništa do stanja (u tom smislu je izuzetno zanimljiv film Branka Marjanovića "Ribari se susreću u Abidjanu" iz 1968. godine koji pokazuje razmjere industrijalizacije globalnog izlova ribe) u kojem nam zagrijavanje planete od pola stupnja visi nad glavom poput Damoklovog mača, - izuzetno su nam važna.

Pročitaj više...

Industrijska baština otoka Korčule

Projekt Industrijska baština otoka Korčule je višegodišnje znanstveno i umjetničko istraživanje koje teži objediniti interdisciplinarni pristup kulturnih antropologa, etnologa, kustosa, umjetnika, arhivista i drugih stručnjaka, te lokalnu zajednicu, institucije, udruge i inicijative.

Pročitaj više...

Politike zelenih prostora

Suživot biljaka i ljudi jedna je od odrednica kojom je obilježen razvoj čovječanstva. Značajne dinamične razlike unutar sustava ljudskih zajednica uočavaju se upravo na promjenama odnosa između čovjeka i bilja, te se putem tih promjena može pratiti povijesni i civilizacijski razvoj.  Otok Korčula, u srcu Mediterana, naseljen od prapovijesti, odabrano je mjesto polazišta umjetničkog istraživanja; topos kao sredstvo ukazivanja značaja biodiverziteta, ali i nalazišta argumenata za kritiku industrije hrane i kontrole uzgoja sjemena. Stanovništvo se tradicijski koristilo značajnim otočnim prirodnim resursima te su se znanja, vještine i sustavi vrijednosti koji su naglašeno uključivali i procese dugog trajanja generacijski nasljeđivali. Svijest o važnosti očuvanja samoodrživih rezervata, primjerice šuma dalmatinskog hrasta crnike i dalmatinskog crnog bora, tog osebujnog obilježja otoka Korčule, utkana je i u Statut grada i otoka Korčule iz 1214., najstariji zakonik dalmatinskih komuna.  

Pročitaj više...

vijesti

15. 12. 2018.

Predstavljanje 2. broja časopisa

Predstavljanje 2. broja časopisa za kulturu "Lanterna" održati će se u Centru za kulturu Vela Luka, u subotu 15.12.2018. s početkom u 19 sati. Časopis će predstaviti dr.sc. Aldo Čavić, ravnatelj Muzeja Staroga Grada. Časopis predstavlja i novi tekst Darka Fritza '(Ne)Ostvarene utopije Međunarodnih susreta umjetnika u Veloj Luci'.

Pročitaj više...
01. 12. 2018.

nova mreža Central European Network for Sonic Ecologies (CENSE)

Udruga Siva zona je jedna od osnivačkih članova mreže Central European Network for Sonic Ecologies (CENSE) činom potpisivanja Suglasja (Accord) 1. 12. 2018. u Budimpešti.

Pročitaj više...
23. 11. 2018.

o projektu Kinematografija jadranskih otoka / Kulturpunkt

Ivana Pejić u razgovoru sa Darkom Fritzom, Sonjom Leboš i Ivanom Ramljakom o projektu Kinematografija jadranskih otoka na portalu Kulturpunkt: Tragovi filmske i društvene prošlosti.

Pročitaj više...
24. 10. 2018.

selekcija radova_pariz 2018

U okviru opsežnih priprema za izložbu posvećenu "Međunarodnim susretima u Veloj Luci 1968-1970", Darko Fritz i Sonja Leboš proveli su petodnevno istraživanje, posjete umjetničkim studijima i institucijama, te preliminarnu selekciju radova u Parizu. Claude , jedan od autora mozaika iz 1968. godine u Veloj Luci i njegova supruga Marquita Doassans, Gabriela i Elena Porro, kćer i udovica velikog kubansko-francuskog arhitekta Ricarda Porroa, autora urbanističkog plana za turističko naselje Plitvine, Brunhild Meyer-Ferrari, udovica Luc Ferrarija, Renaud de la Noue, suradnik Ricarda Porroa, Claude Bauret Allard, pariška slikarica u gostima u Veloj Luci tijekom 19060-ih i 1970-ih, bili su divni domaćini, pomogli nam rasvijetliti brojne nedoumice i ukazali na dotad nepoznate radove. 

Pročitaj više...
23. 08. 2018.

promijenjena lokacija za Kritički turizam: Disappeariing

Umjesto najavljenog ljetnog kina program će se održati na Trgu Sv. Justine u  Korčuli.

Pročitaj više...
06. 07. 2018.

tekst Međunarodni susreti u Veloj Luci 1968 - 1972

Objavljen je tekst Darka Fritza Međunarodni susreti u Veloj Luci 1968 - 1972., ORIS, br. 111, str 142-151. Hrvatski i engleski.

Pročitaj više...
01. 06. 2018.

Promjenjen termin izložbe Ugo La Pietra

Promjenjen je termin izložbe "Ugo La Pietra : neuravnoteženi sistemi" na 3. do 11. 7. 2018.

Pročitaj više...
29. 05. 2018.

Anita Bačić u emisiji na HRTu

U emisiji U potrazi za boljim životom emitiranoj 29. 5. 2018. na HRTu gostovala je umjetnica iz Australije Anita Bačić, koja je boravila na Korčuli u sklopu projekta Kritički turizam: Walk(in)Past, mikro rezidencija i vodstvo kojeg razvija sa udrugom Siva zona od 2015.

Pročitaj više...