Vizura grada: Dubrovnik

Projekt Vizura grada: Dubrovnik umjetnice Dorinde Bulić-Čotić dugoročno je vizualno istraživanje urbanog prostora koje započinje 2016. godine, dokumentiranjem sveprisutnih bankomata postavljenih u povijesnoj jezgri Dubrovnika, osobito na Stradunu, glavnoj gradskoj ulici i simboličkoj socijalnoj arteriji Grada. Ovi intervencijski elementi, implementirani bez senzibiliteta prema kontekstu, narušavaju arhitektonski kontinuitet i estetsku koherentnost prostora, istodobno svjedočeći o širim procesima turistifikacije i komercijalizacije.

Rad se razvija kao umjetnička kritika zatečenog stanja, unutar programskog okvira Sive zone i njezine tematske linije Kritički turizam. Posebno je relevantan u kontekstu gradova poput Korčule, koji u turističkom razvoju često slijede dubrovački model, zanemarujući njegove negativne posljedice, gubitak autentičnosti, degradaciju javnog prostora i potiskivanje potreba lokalne zajednice.

Autorica registrira promjene koje se u urbani prostor uvode postupno i gotovo neprimjetno, ali s dugoročnim učincima. Takve transformacije, premda često nasilne u svojoj logici eksploatacije prostora, postaju dio svakodnevice koju građani prešutno prihvaćaju. Vizure izloga na Stradunu razotkrivaju dominaciju vizualne banalnosti, uniformnosti i komercijalne agresivnosti, gdje mnoštvo bankomata i srodnih elemenata funkcionira kao simptom dubljeg nerazumijevanja kulturnog i prostornog identiteta.

Projekt ne ostaje na razini dokumentacije, već se razvija kao studija odnosa između grada i njegovih stanovnika, kao i odnosa zajednice prema vlastitom prostoru. Fotografija se koristi kao analitički alat, medij koji omogućuje raščlambu osobnog iskustva i šire društvene paradigme suvremenog urbanog života. U tom smislu, rad ne interpretira samo vizualni fenomen, već istražuje njegovo značenje unutar globalnih obrazaca konzumerizma i turističke ekonomije.

Pitanje koje projekt otvara ostaje ambivalentno: je li gubitnik povijesni grad kao kulturni entitet ili njegovi stanovnici, koji pristaju na transformacije bez aktivnog propitivanja? Time rad implicira širu temu: da pitanje opstanka nije samo u preživljavanju, već u kvaliteti života i odnosu prema prostoru koji oblikujemo i nastanjujemo.

Važno je napomenuti kako su, prema odlukama o komunalnom redu Grada Dubrovnika iz 2019. godine, iz povijesne jezgre uklonjena 23 bankomata, uključujući osam na Stradunu. Nove smjernice propisuju da bankomati ne smiju narušavati kulturno dobro ni arhitektonske značajke zgrada, zabranjuju njihovo grupiranje i postavljanje na povijesnim pročeljima te zahtijevaju vizualnu neutralnost uređaja.

Projekt je predstavljen u formatu digitalne izložbe dostupne putem mobilnih uređaja na Trgu sv. Marka u Korčuli, spajanjem na Wi-Fi mrežu „siva) (zona”. Riječ je o inovativnom modelu prezentacije digitalne umjetnosti u javnom prostoru, koji razvija udruga siva) (zona - prostor suvremene i medijske umjetnosti u suradnji s Gradskim muzejom Korčula i umjetničkom organizacijom Format C.

Wi-Fi galerija siva) (zona funkcionira kao otvorena digitalna platforma temeljena na sustavu Pivilion, koji su razvili Dina i Vedran Gligo (Format C). Pristup sadržaju omogućen je putem slobodne bežične mreže (WLAN), bez potrebe za lozinkom, čime se digitalni umjetnički rad spontano aktivira svakom korisniku koji se poveže, brišući granice između izložbenog prostora i svakodnevnog urbanog iskustva.