siva) (zona . prostor suvremene i medijske umjetnosti
Izložba Varljiva dimenzija pakistanske umjetnice Iqre Iqbal može se pogledati na glavnom trgu grada Korčule. Izložba je vidljiva preko osobnih mobilnih uređaja, spajanjem na Wi-Fi mrežu 'siva) (zona'. Riječ je o novom formatu prezentacije umjetničkih digitalnih radova u organizaciji udruge sive) (zona - prostora suvremene i medijske umjetnosti iz Korčule, koji je ostvaren u suradnji s umjetničkom organizacijom Format C iz Zagreba i Gradskim muzejom iz Korčule.
Pročitaj više...Kinematografija ima značajnu ulogu zbog snage i širine inkluzivnosti šireg stanovništva u suvremenu kulturu i umjetnost. Projekt je interdisciplinarnog i istraživačkog karaktera s ciljem mapiranja kinematografije jadranskih otoka 20. stoljeća. Projekt obuhvaća istraživanje povijesti kinoprikazivalaštva i mapiranje svih lokacija na kojima su trajno ili povremeno funkcionirala kina, te uvid u program. Nadalje, istraživanje uključuje mapiranje svih filmova vezanih za otoke, te svih kinematografskih aktivnosti na otocima u 20. stoljeću. Ova tema do sada nije bila sustavno obrađivana, tako da je višegodišnje istraživanje autora projekta uz terenski i arhivski rad bio otvoren za nadopunu preko platformi za komunikaciju. Kinematografija je diferencirani narativ o krajolicima i prostorima otoka: s jedne strane kinematografi su oblikovali modernu urbanost, a s druge strane reprezentirali kulturni kontekst i urbanost te međuljudske odnose koje ona motivira. Kinofikacija na otocima bila je snažan aspekt njihove modernizacije. Uz gradove gdje su već postojale, nakon 2. svjetskog rata otvorene su kino dvorane i u mnogim selima. Uz razvoj turizma 1960-ih otvorena su brojna ljetna kina, koja iskustvu gledanja filma pridaju dodanu atmosfersku vrijednost. U svom kratkom dokumentarnom filmu Kino otok (produkcija: Restart, 2016.), jedan od autora ovog projekta, redatelj i filmski kritičar Ivan Ramljak, zabilježio je otužnu suvremenost brojnih zaboravljenih otočnih kinematografa. Film Kino otok tako nije samo elegija o zaboravu, već i oda sjećanju na društveno iskustvo kina, oda čiji ritam pulsira i u podlozi ovog projekta. Društvenu potrebu za kolektivnim iskustvom gledanja filma osjećamo i danas, jer društvo bez kolektivnih iskustava jednostavno – ne postoji.
Pročitaj više...Istraživanje metodološki obuhvaća etnografsko i faktografsko mapiranje industrijske baštine, prikupljanje dokumentacije i njenu digitalizaciju, bilježenje postojećih stanja objekata, bilježenje sjećanja, rad s kazivačima, arhiviranje, kao i kasniju analizu, interpretaciju i kritičko sagledavanje građe. Projekt nudi nove modele prepoznavanja i valoriziranja baštine. Fokusiran je prvenstveno na detektiranje, prepoznavanje, artikuliranje i revaloriziranje aspekata nematerijalne otočke industrijske baštine 20. stoljeća, najvećim dijelom na proizvodnju i rad u vrijeme socijalizma i poslijeratne modernizacije i industrijalizacije. Industrijalizacija je bitno modificirala, kako lokalne uvjete života i standard, tako i kolektivnusvijest mještana. Istraživanje obuhvaća i kasnije postindustrijsko razdoblje, tranzicijski period i njegove posljedice, posvećujući posebnu pažnju bilježenju i tumačenju lokalne memorije i generacijskih promjena u načinu života, svijesti, razmišljanja i baštinjenja. Feministički i kritički pristup rodnoj problematici industrijske baštine i specifičnog ženskog sjećanja i prenošenja iskustva prepoznat je kao ključni element pri (pre)ispisivanju službene i neslužbene lokalne povijesti. Utoliko etnografija svakodnevice obuhvaća i osvještava velik broj radnica u industrijskim pogonima, pogotovo Vele Luke, te prepoznaje bitne razlike između muškog i ženskog iskustva rada i življenja, načina sjećanja, bilježenja i pričanja. Umjetnička produkcija uključuje prozu i video Marije Borovičkić, radionice s lokalnom zajednicom i učenicima osnovne škole Božene Končić Badurina koja je rezultirala izdanjem umjetničke knjige, te filma i VR instalacije Dijane Protić.
Pročitaj više...