Trg pomirenja Bernarda Bernardija
konferencija
organizacija: Gradski muzej Korčula
Memorijalni kompleks iz 1982. posvećen poginulima Korčulanima u Drugom svjetskom ratu, danas pod službenim nazivom Trg pomirenja, kompleksno je autorsko djelo Bernarda Bernardija.
Arhitekt, industrijski dizajner i teoretičar dizajna, Bernardi je nezaobilazno ime kulturne povijesti dvadesetog stoljeća. Rođen u Korčuli 1921., bio je duboko povezan s naslijeđenim vizurama prirodnih i povijesnih vrijednosti krajobraza. Razumijevanje jedinstvenog kulturnog prostora uže gradske jezgre, kao i potrebe lokalne zajednice za javnim otvorenim mjestom okupljanja i sastajališta s memorijalnim obilježjima rezultiralo je iznimnim urbanističko – arhitektonskim rješenjem. Prostor Trga pomirenja je prošao prenamjene od korčulanskog škvara, preko autobusnog kolodvora do današnjeg Spomenika, kako ga najčešće i nazivaju stanovnici Korčule. Oblikovan je unutar iznimno slojevitog prostora, neposredno uza same gradske zidine, Veliku i Malu kneževu kulu, uz rub najprometnijeg gradskog trga - Plokate i mora, te omeđen postojećom cestovnom infrastrukturom. Generacije Korčulana pamte okupljanja i razne prigode u kojima je Spomenik središnje integrativno mjesto. Amfiteatralna forma omogućuje mu podjednako dobru otvorenost prema okolnom urbanom prostoru, kao i neposredni vizualni kontakt s morskom obalom, no istovremeno, kameni plašt u dovoljnoj mjeri zaštićuje kružni plato od prometa i buke. Nenametljiva društveno – politička obilježja trenutka, čijim je izborom Bernardi potvrdio svoje visoko estetizirane standarde, uspjela su donijeti novu kvalitetu unutar uglavnom formiranog urbanog tkiva. Četrdesetak godina od njegova nastanka, možemo reći kako je Trg pomirenja ispunio brojna očekivanja sadržana u idejnom projektu. Namijenjen slučajnom, neformalnom ili organiziranom okupljanju ljudi, trg je nezaobilazna točka društvenog života stanovnika i posjetitelja grada Korčule. Trg pomirenja s brojnim aktivnostima kulturnih, sportskih, gospodarskih, edukativnih, gastronomskih, zabavnih ili političkih obilježja, utkan je u svakodnevicu grada, te s protokom vremena nedvojbeno oblikuje kulturu sjećanja. Rad se nastavlja na dosadašnja istraživanja o značenju i dodanim kvalitetama Bernardijevih arhitektonsko – urbanističkih ostvarenja na prostoru grada Korčule, predstavljenima na međunarodnom simpoziju Baština 20. stoljeća unutar višegodišnjeg projekta Who cares? u organizaciji udruge Siva zona - prostor suvremene i medijske umjetnosti. Namjera mu je ukazati na dobre kulturne i umjetničke prakse 20. stoljeća te posebnost otoka Korčule kao modela održivog otočkog razvoja.
O autoru
Sani Sardelić kustosica je Gradskog muzeja Korčula. Voditeljica je Memorijalne zbirke Petra Šegedina, Pomorske, Etnografske i Prirodoslovne zbirke, stručne muzejske knjižnice, te muzejska pedagoginja. U Centru za obrazovanje u umjetnosti i kulturi u Splitu stekla je zvanje suradnika u javnim medijima, te diplomirala komparativnu književnost i filozofiju na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Doktorandica je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu, modul: MIKS – Mediteranska interdisciplinarna kulturološka istraživanja. Unutar europskoga istraživačkog projekta ESLAND Project, Island Landscapes – An Expression of European Culture, (Otočni krajobrazi – Izraz europske kulture) terenskim istraživanjem dokumentirala je Korčulu, kao otok s izrazitim mediteranskim kulturnim obilježjima unutar europskoga konteksta. Istražuje odnos oblikovanja prostora i lokalne prehrane. Autorica je programa obilježavanja 100 godina od rođenja Bernarda Bernardija (1921.- 1985.) u Korčuli, tijekom kojega nastavlja istraživanje odnosa čovjeka i prostora unutar osjetljivog prirodnog okružja.
