Fuga Opus 1 u crnoj, bijeloj i sivoj

Jean-Claude Marquette
01. 02. 2026. - 31. 03. 2026.
Kustos/i: Darko Fritz
U suradnji sa: Gradski muzej Korčula, Format C
Potpora: Ministarstvo kulture i medija RH, Dubrovačko-neretvanska županija, Grad Korčula
Trg sv. Marka, Korčula
0-24 h
Wi-Fi galerija siva) (zona
spojite se s vašim mobilnim uređajem

Fuga Opus 1 u crnoj, bijeloj i sivoj (Posveta Hansu Richteru, Vikingu Eggelingu i Normanu McLarenu) digitalna je animacija osmišljena kao suvremena reaktivacija jednog ključnog trenutka u povijesti vizualne i računalne umjetnosti. Nastalo za Wi-Fi Galeriju Siva Zona 2026. godine, djelo se vraća konceptualnim i formalnim istraživanjima započetima početkom 1970-ih kroz seriju Hommages à Khlebnikov te ih dalje razvija.

Serija, započeta 1971. godine, sastoji se od trideset originalnih grafika na listing-papiru, zamišljenih kao partiture, istodobno vizualne i proceduralne. Ti su radovi funkcionirali kao generativni dokumenti, služeći kao polazište za kompozicije realizirane u različitim medijima između 1972. i 1985. godine, obilježene snažno kontrastnim kromatskim strukturama i sustavnom varijacijom.

Središnji element animacije jest rekonstrukcija grafike nastale 1972. godine tehnikom sitotiska, koja se često smatra jednim od najranijih likovnih radova proizašlih iz transformacije književnog teksta u digitalni binarni kod. Izvorni zapis na papiru sastoji se isključivo od jedinica i nula, crnih kvadrata na bijeloj podlozi, raspoređenih u mrežu dimenzija 36 × 44, koja odgovara 6-bitnoj digitalnoj strukturi. Ta matrica prevodi jezik u modularni vizualni sustav, pozicionirajući pjesnički tekst istodobno kao izvorni materijal i kao algoritamsku podlogu.

Djelo se oslanja na pjesmu Zaklinjanje u smijeh ruskog kubofuturističkog pjesnika i teoretičara Velimira Hlebnikova (1885.–1922.), izumitelja transracionalnog jezika Zaum, ovdje posredovanog francuskim prijevodom Lude Schnitzer iz 1967. godine. Podvrgavanjem Hlebnikovih jezičnih eksperimenata ranoj računalnoj logici, rad uspostavlja dijalog između avangardne poetike, poslijeratne apstrakcije i nastanka digitalne estetike.

Serija Hommages à Khlebnikov izložena je 1973. godine na izložbi Tendencije 5 u Zagrebu, u okviru sekcije Computers and Visual Research, čime je jasno pozicionirana unutar kritičkog okvira umjetničke mreže Novih tendencija. Fuga Opus 1 u crnoj, bijeloj i sivoj u sadašnjosti ponovno artikulira tu povijesnu liniju, ističući pitanja notacije, prijevoda i vremenskog pomaka, te potvrđujući trajnu relevantnost ranih eksperimenata na sjecištu umjetnosti, jezika i računalstva.

Izložba je u svakom trenutku dostupna putem osobnih mobilnih uređaja na Trgu sv. Marka u Korčuli, spajanjem na Wi-Fi mrežu „siva) (zona”. Riječ je o novom formatu prezentacije digitalnih umjetničkih radova u organizaciji udruge siva) (zona — prostora suvremene i medijske umjetnosti iz Korčule — ostvarenome u suradnji s Gradskim muzejom Korčula i umjetničkom organizacijom Format C.

Wi-Fi galerija siva) (zona digitalna je galerija postavljena na otvorenom i slobodnom operativnom sustavu Pivilion koji su razvili Dina i Vedran Gligo (Format C). Bežična lokalna mreža (WLAN Wireless Local Access Network) slobodno je dostupna i automatski (bez lozinke ili daljnjih radnji) počinje predstavljanje digitalnog rada svakome tko se spoji na Wi-Fi mrežu.

O autoru

Jean-Claude Marquette (1946.) francuski je multimedijski umjetnik i jedan od ranih protagonista računalne umjetnosti u Europi. Živi i radi u Parizu. Njegova umjetnička praksa obuhvaća vizualne umjetnosti, grafički dizajn i računalno programiranje, s trajnim interesom za sustavne, serijalne i kodirane vizualne strukture. Početkom 1970-ih bio je član grupe GAIV (Groupe Art et Informatique de Vincennes), jedne od ključnih umjetničko-istraživačkih platformi za ranu računalnu umjetnost u Francuskoj.
Od ranih 1970-ih njegov je rad prisutan u međunarodnom izložbenom kontekstu posvećenom odnosu umjetnosti i tehnologije. Izlagao je na izložbama GAIV-a u Galerie Weiller (Pariz, 1972), Ordinateur et création artistique (SESA i Espace Cardin, Pariz, 1973) te Art et ordinateur u okviru festivala Sigma 9 u Galerie des Beaux-Arts u Bordeauxu, a iste je godine sudjelovao i na izložbi Tendencije 5 u Zagrebu (1973). Njegov je rani doprinos kasnije ponovno valoriziran u okviru povijesnih i tematskih izložbi, među kojima se ističe Bit International [Nove] tendencije, Computer and Visual Research Zagreb 1961–1973 u ZKM Media Museumu u Karlsruheu (2008–2009), kao i izložbe Histories of the Post-Digital (Akbank Sanat, Istanbul, 2014–2015) i New Art for New Society (MWW Contemporary Museum, Wroclaw, 2015).
U posljednjem desetljeću njegova su djela bila uključena u niz velikih međunarodnih izložbi koje sagledavaju povijest i suvremenost digitalne umjetnosti, uključujući Coder le monde – Mutations / Créations 2 (Centre Pompidou, Pariz, 2018), Coded: Art Enters the Computer Age, 1952–1982 (LACMA, Los Angeles, 2023) te Electric Op. From Optical Art to Digital Art (Buffalo AKG Art Museum, 2024; Musée d’Arts de Nantes, 2025). Radovi Jean-Claudea Marquettea nalaze se u zbirci Centre Pompidou, kao i u drugim muzejskim i privatnim zbirkama.