Mapiranje mreže Novih tendencija

Medosch će predstaviti ideje koje je objavio u upravo objavljenoj knjizi New Tendencies - Art at the Threshold of the Information Revolution (1971 - 1978) (MIT Press, 2016, mitpress.mit.edu/books/new-tendencies).

Poslije predavanja slijedi razgovor Medoscha sa Darkom Fritzom, voditeljem galerijskog programa Sive zone, koji je kao samostalni kustos ostvario dosada najopsežnije retrospektivne izložbe Novih tendencija, u Grazu i Karlsruheu 2007- 2009.

Umjetnički pokret Nove tendencije nastaje ranih 1960-ih u Zagrebu. Nove tendencije reprezentirale su novu senzibilnost, odbacujući kako apstraktni ekspresionizam tako i soc-realizam, pokušavajući formulirati umjetnost koja bi bila adekvatna za epohu napredne masovne proizvodnje. U svojoj knjizi Armin Medosch bavi se razvojem Novih tendencija kao jednog od najznačajnijih internacionalnih umjetničkih pokreta uopće u kontekstu društvene, političke i tehnološke povijesti. Na taj način, Medosch prati istodobne promjene paradigme: onu koja se tiče pomaka od fordizma (kao političke masovne proizvodnje i potrošnje) prema informacijskom društvu, kao i pomak od post-ratnog modernizma ka dematerijaliziranim postmodernim umjetničkim praksama. 
Medosch objašnjava kako su Nove tendencije (radije nego da tvore opreku tehnološkom napretku, kao što su to činili mnogi umjetnici i intelektualci onog vremena) zamišljale upravo taj rapidni tehnološki napredak kao odskočnu dasku koja vodi ka budućnosti bez otuđenja i potlačenosti. Radovi nastali unutar pokreta Nove tendencije uvode figuru promatrača kao su-proizvođača, abolirajući pritom ideju umjetnika kao kreativnog genija, a zamjenjujući je pojmom istraživača vizualnosti. 1968. i 1969. godine, grupa se proaktivno okrenula prema računalu kao mediju vizualnog istraživanja, anticipirajući tako novomedijske i digitalne umjetnosti.
Medosch diskutira modernizam u tadašnjoj Jugoslaviji te promatra i druge nacije na periferiji; detaljno analizira pet velikih izložbi Novih tendencija u Zagrebu; smatra te teme bitnim za grupni odnos spram znanosti, odnosno za odnos manualnog i intelektualnog rada u mijeni, kao i ulogu Novih tendencija na međunarodnom tržištu umjetnina, njihov angažman u okvirima računalnih umjetnosti kao i mogućnost zasjenjivanja Novih tendencija od ostalih “novih umjetničkih praksi”, uključujući konceptualnu umjetnost, land art i arte povera. 
 
“Pažljivo istraživanje i dubok uvid Medoschevog pregleda ilustrira činjenicu da su Nove tendencije bile daleko više od serija vrlo značajnih izložbi: radi se o ludičkom polju istraživanja ključnih ideja informatičke revolucije, od kibernetskih sistema kontrole i umrežene komunikacije do informatičke estetike i digitalne umjetnosti kao vizualnog istraživanja. Medoscheva knjiga tako postaje obavezna literatura za svakog tko je zainteresiran za evoluciju suvremene digitalne umjetnosti i njene kompleksne tehnološke i društveno-političke historijate”, — napisala je Christiane Paul, pridružena kustosica za novomedijske umjetničke prakse, Whitney Museum, te izvanredna profesorica na School of Media Studies, The New School, NY.
 
Vrt Foretić je zaštićeni spomenik parkovne arhitekture i primjer vrtne umjetnosti 18. stoljeća.
 
Predavanje je ostvareno u suradnji Sive zone i obitelji Foretić, te Gradskog muzeja Korčula, u okviru programa obilježavanja Međunarodnog dana muzeja, "Muzeji i kulturni krajolici: Kliknulo mi je u vrtu! Šetnja parkom Foretić", započetog u svibnju, uz planiranu izložbu u muzeju u kolovozu 2016.