Kritički turizam: Katerina Duda

Katarina Duda predstavlja vlastite umjetničke radove koji odražavaju posljedice razvitka turizma u Dubrovniku, Zagrebu i Rijeci. Tim radovima oblikuje specifičan interdisciplinarni kritički diskurs koji dotiče goruća pitanja mono-ekonomije turizma u pojedinim mjestima u Hrvatskoj, te njenih posljedica na društvene, kulturne i prostorne dinamike.

Autorica momentalno boravi u Korčuli na umjetničkoj rezidenciji u organizaciji i na poziv udruge siva) (zona, pripremajući projekt u sklopu programske linije Kritički turizam, čija se javna prezentacija očekuje u izložbenoj sezoni 2021.

O radovima:

Hvala, a sad više ništa (2017)

Rad predstavlja prizore iz Dubrovnika nastale u specifičnim periodima godišnjeg ciklusa turističkog grada. Bilježenje gradske svakodnevice autorica započinje sredinom studenoga, po završetku sezone 'kada postoji šansa da Grad nakratko zaživi kao grad' (Duda). Potom, krajem ožujka, točno prije kalendarskog početka sezone, kada započinju pripreme za turističku sezonu. Naposljetku bilježi grad u svibnju, tik prije no što počinje gužva visoke sezone, kada su sezonski radnici već u gradu.
Autorica je komentirala proces rada: 'Na samom početku, zanimalo me možemo li sa stanovnicima grada razgovarati o Dubrovniku, a da se ne osvrnemo na turizam ili zapadnemo u nostalgiju. „Nije to nostalgija, to su stvari potrebne za život“, upozorila me jedna stanovnica. U gradu podređenom sezoni, ne postoje trenuci ili razgovori kroz koje se turizam neće provući. Turizam, prisutan i u onim rijetkim trenucima tišine – u četiri ujutro na Stradunu – dok je sve drugo tiho, dopire iz brujanja bankomata i frižidera iza zaključanih lokala. Istražujem potencijal onoga što je od grada ostalo, u iščekivanju kraja sezone, u ideji o odmoru grada od gužve, konzumacije i scenografije.'

Prisvajanje grada: turizam (2015)

Polazišna točka rada je transformacija grada usred porasta turizma u Zagrebu. Postavljajući pitanje “Čiji je centar grada?”, autorica istražuje odnos javnog prostora i turizma. Izvodi intervencije i akcije u javnom prostoru, a istraživanje prezentira kroz knjige umjetnika i alternativne vodiče za turiste i za stanovnike grada. Primjerice, Duda se pokušavala zaposliti u hostelu, izmjerila je kolika je duljina izloga novootvorenih dućana te koliko je prostora ulice ostalo za javni prostor, a koliko prostora je prestalo biti javnim obzirom da se javni gradski prostor iznajmljuje terasama privatnih kafića.

Ruke, plahte, metla: statistički ljetopis (2019)

U zemlji u kojoj se ekonomija sve više oslanja na turizam, iz godine u godinu raste broj smještajnih kapaciteta, a time i potreba za onima koje tu infrastrukturu održavaju – čistačicama, sobaricama i dr. Uspješnost turizma uglavnom se prikazuje statistikama broja noćenja i dolazaka gostiju. Poslove pripreme i održavanja turističke infrastrukture, poput spremanja soba, npr., najčešće obavljaju žene. Duda kroz rad Ruke, plahte, metla čini vidljivijim rad sobarica, čistačica i pralja. Statistike rada kao što su broj pospremljenih kreveta, promijenjenih plahti, kvadratura usisanih površina, zamijenjenih rola toaletnog papira prevedene su u mjere javnog prostora šetališta Korza u Rijeci. Dvodnevne akcija odvila se na štandu gdje je prolaznicima podijeljen deplijan s opisanim statistikama i njihovim vizualizacijama i gdje su mogli odgovoriti na upitnik o odnosima koje turizam proizvodi u gradu Rijeci.