Komercijalizacija povijesti
Korčulanski statut – najstariji pravni spomenik Južnih Slavena, inspiracija je za umjetničku akciju Andreje Kulunčić koja će biti postavljena od 7. do 11. kolovoza 2010. u Korčuli.
Statut, najvjerojatnije pisan 1214., sa svojim glavnim korpusom iz 1265., statutarnim odredbama, redakcijama i reformacijama, najkasnijim iz 1455., otkriva nam mnogo o opasnostima, načinu i dinamici života, i međusobnim odnosima srednjovjekovnih Korčulana. Pravni je to akt koji pokazuje stvarnu brigu ljudi iz prošlosti za svoju zajednicu.
Umjetnica je unutar petodnevne akcija prodavala turističke suvenire koji se referiraju na korčulanski statut. Cijena je bila simbolična, bez stvarne komercijalne dobiti, radi „mimikrije“ rada u uobičajenu turističku ponudu na gradskim štandovima.
Suveniri: buzdovan na napuhavanja, plisano srce, figurica anđela, slika sveca, torba za plazu, rucnik za plazu, metalni tanjur, kipic zaljubljenih defina, silterica, majica, lopta za vodu, kocka na napuhavanje, stolnjak, brodic, salica s ribljom drskom ... i jos par sličnih predmeta.
Uz prodaju suvenira, umjetnica je inicirala razgovore s Korčulanima i njihovim gostima o tome što sve i do koje mjere možemo komercijalizirati, i o suvremenim društvenih odnosima i brizi pojedinca za suživot u odnosu na prije 800 god.
Statut, najvjerojatnije pisan 1214., sa svojim glavnim korpusom iz 1265., statutarnim odredbama, redakcijama i reformacijama, najkasnijim iz 1455., otkriva nam mnogo o načinu i dinamici života srednjovjekovnih Korčulana, o njihovim međusobnim odnosima kao i opasnostima kojima su bili izloženi.
Statut je pravni akt koji pokazuje stvarnu brigu ljudi iz prošlosti za svoju zajednicu, naprimjer:
...
knez i suci mogu .. dati .. RASKRITA I ZAPUŠTENA KUĆIŠTA svima i svakom čovjeku, kako domaćima tako i stranima, koji ih žele osposobiti za stanovanje, pa ta kućišta neka ostanu vječno tim ljudima
...
ako se nađe da je bilo koji Korčulanin napisao ili u budućnosti bude napisao ili iznio protiv nekog drugog Korčulanina nešto što tome nanosi koju štetu .. neka bude kažnjen imovinski i osobno kao izdajica.
...
određujemo DA NITKO ME SMIJE UVOZITI NA OTOK KORČULU STRANO VINO radi prodaje pod prijetnjom kazne od 25 perpera ... Hoćemo ipak da za kućnu potrebu može svatko uvesti količinu od jedne bačvice.
...
određujemo, AKO BI SE U KOJEM SELU ili na njegovu području DOGODIO NEKI ZLOČIN ili neko zlodjelo, a zločinac se ne bi pronašao, NEKA TO SELO NAKNADI TU ŠTETU OŠTEĆENOME.
O autoru
Vizualna umjetnica. Rodena 1968. godine u Subotici, živi u Zagrebu.
Godine 1992. diplomirala na Fakultetu primijenjenih umjetnosti i dizajna u Beogradu, odsjek kiparstva. Od 1992. do 1994. nastavlja studij na Akademiji likovnih umjetnosti u Budimpešti. Od 2009. predaje na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, smjer Novi mediji.
Njezin rad je predstavljen na međunarodnim izložbama, uključujući: Documenta11 (Kassel), Manifesta4 (Frankfurt/Main), 8. Istanbul Biennial (Istanbul), Liverpool Biennial04 (Liverpool), 3.Tirana Biennial (Tirana), 10. Trijenale Indije (New Delhi).
Na samostalnim izložbama, uključujući: Museo Universitario Arte Contemporâneo (Mexico City), Salon Muzeja savremene umetnosti Beograd, Museo MADRE (Napulj), Art in General (New York), Artspace Visual Art Center (Sydney), The Art Center Silkeborg Bad (Danska), Darat Al Funun (Jordan), galerija NOVA, galerija Miroslav Kraljevic i Galerija Forum (Zagreb).
Na skupnim izložbama u muzejima uključujući: Whitney Museum of American Art (New York), PS1 (New York), Walker Art Centre (Minneapolis), Museum MUAC (Mexico City), Palais de Tokyo (Pariz), Kumu Art Museum (Tallin), Muzej suvremene umjetnosti (Zagreb), Muzej suvremene umjetnosti (Ljubljana), Zacheta National Gallery of Art (Varšava), Garage Museum (Moskva), Muzej moderne i suvremene umjetnosti (Rijeka), Museum of Modern Art (Saint-Etienne), Ludwig Museum (Budimpešta).
Značajnije stipendije: MUAC&SOMA (Mexico City), University of Johannesburg (Južna Afrika), Art in General (New York), Walker Art Center (Minneapolis), Artspace (Sydney), u sklopu 10. trijenala Indije (Jaipur).
http://www.andreja.org