Mapiranje kinematografije otoka Korčule
U istraživanju povjesti suvremenosti otoka Korčule kinematografija ima značajnu ulogu zbog snage i širine inkluzivnosti šireg stanovništva u suvremenu kulturu i umjetnost. Projekt je interdisciplinarnog i istraživačkog karaktera s ciljem mapiranja kinematografije otoka Korčule 20. stoljeća. Kinematografija na otoku Korčula do sada nije još sustavno i cjelovito obrađivana, tek je objavljena nekolicina tekstova o partikularnim fimskim temama o Žrnovu, Veloj Luci i Blatu.
Prva faza projekta, sada objavljena, obuhvaća istraživanje povijesti kino-prikazivanja na otoku ii mapiranje svih lokacija na kojima su trajno ili povremeno funkcionirala kina, te uvid u program. U Veloj Luci je već 1909. (ili 1911.) otvoreno prvo kino na otoku Korčuli, Nikola Tesla, peto kino po starosti u Dalmaciji. U 1930im godinama na otoku bilo aktivno četiri kino dvorane a u 1950im čak deset, dok danas radi samo jedna. Kroz terenska istraživanja obavljeni su razgovori s pedesetak svjedoka vremena, iz čijih je sjećanja većinom konstruirala građa istraživanja. Osim same faktografije oni sadrže i dobar uvid u odnos stanovništva prema kinematografiji i filmskoj umjetnosti kroz povijest 20. stoljeća. Uz audio zapise iskaza kazivača sakupljena je i fotodokumentacija. Budući da se radi o istraživanju zasnovanom na oralnoj povijesti, nameće se pitanje pouzdanosti. Iz tog razloga ovaj projekt treba shvatiti kao početak istraživanja, a predstavljene rezultate kao otvorenu formu kojoj je moguća nadopuna. Slobodno se obratite putem emaila emaila ili socijalne mreže sa svojim komentarima, primjedbama te foto i video prilozima.
Snimalo se filmskog materijala o otoku, a snimalo se i na otoku. Projekt je otvoren za slijedeće faze: mapiranje svih filmova vezanih za otok Korčulu, te svih kinematografskih aktivnosti na otoku u 20. stoljeću.
Nije šire poznato, no otok Korčula bio i ostao mjesto filmskih eksperimenata. Mihovil Pansini snimio je na otočkim lokacijama 1950ih i 1960ih godina niz eksperimentalnih filmova, nazvanih anti-filmovima, prema anti-umjetnosti, promoviranoj kategoriji na međunarodnom GEFF festivalu u Zagrebu (1963.-1970.), čiji je Pansini jedan od osnivača. Udruga siva) (zona od osnutka 2006. godine sukcesivno prikazuje suvremenu produkciju video umjetnosti, a u sklopu galerijskog programa 2011. prikazala je filmove Osuđeni (1954.), Brodovi ne pristaju (1955.) i Siesta (1958.) Mihovila Pansinija, dok je film istog autora Zahod bio projiciran na lokaciji gdje je snimljen u gradu Korčuli 1963. To su bila prva, i dosada jedina predstavljanja filmskog opusa Pansinija u njegovovom rodnom gradu. 3. Međunarodni susret umjetnika u Veloj Luci 1972. godine ostvaren pod nazivom 'Problem stvaranja nove forme prizora integracijom stanovništva, filmskih, televizijskih, glazbenih i likovnih stvaralaca', kojom je prilikom ekipa s Kölnske televizije s producentom Jose Konte Baquerom snimila participativni film, zajedno s lokalnim stanovništvom kojem je njemačka ekipa posudila niz 8mm filmskih kamera, što je naknadno potaklo filmski amaterizam u Veloj Luci. Eksperimenti se nastavljaju i danas, autorski film Trapula Ivana Ramljaka i Marka Škobalja snimljen je 2013. na otočkim lokacijama i s lokalnim glumcima. Filmski kolektiv Bura film manifestativno snima filmove isključivo na otoku Korčuli, i to na amaterskoj low-tech opremi (pametni telefon ili jeftina foto kamera) te je zabavio svojom trash estetikom prepuno ljetno kino u Korčuli premijerom filma Blitva Blues, 2014.
Projekt Mapiranje kinematografije otoka Korčule će se postepeno razvijati nekoliko godina, te po potrebi nadopunjavati. Podsjećamo još jednom na poziv na suradnju u svim aspektima ovog projekta, te zahvaljujemo dosadašnjim sudionicima, bez kojih ovaj rad, vrsta otvorenog i kolektivnog pisanja povijesti, ne bi bio moguć.
Uvodni tekst: Darko Fritz, siva) (zona
Voditelj projekta, istraživanje, tekst, fotografije, audio zapisi: Ivan Ramljak, siva) (zona
povijesti kino-prikazivanja na otoku >>
filmografija otoka Korčule >>