Otok, zemlja, kamen: čitanje krajobraza gladnim očima
Povezanost tradicijskog uzgoja i prerade prehrambenih namirnica s oblikovanjem prostora i danas je vidljiva na otocima istočne jadranske obale. Prvenstveno se to odnosi na većinu starih naselja u unutrašnjosti otokâ, koja su upravo zbog posebnosti smještaja i svojevrsne dvostruke izoliranosti – i morem i otočnim kopnom – ostala pošteđena sveprisutnosti turizma, novih ekonomija i preizgrađenosti duž obale.
Istraživanja provedena na otoku Korčuli proteklih desetak godina potaknuta su u svrhu bilježenja prehrambenih praksi lokalnih stanovnika svih generacijskih skupina, te njihovih recentnih promjena. Otok i grad Korčula, kao povijesna komuna, skrbili su nužnom prehrambenom minimumu i dostupnosti hrane i vode za svih, o čemu svjedoči Statut grada i otoka Korčule iz 1214. te redakcije iz kasnijih stoljeća, s brojnim odredbama koje se izravno ili neizravno povezuju s hranom. U odredbama Statuta se odražava i briga za prostor, koji je od životne važnosti za ekonomiju otoka, prvenstveno agrikulturu i uzgoj vinove loze. Na koji način i u kojoj mjeri su danas, kada su brojne vještine zaboravljene i prakse napuštene, vidljivi materijalni ostaci u prostoru, tema je ovoga rada. Pažnja je prvenstveno usmjerena na graditeljsku baštinu sela Žrnova, zaseoka Postrane, koje je uz selo Goveđari na Mljetu bilo u fokusu interdisciplinarne studije unutar EU projekta „WINTER MED INTERREG Mediterranean - Mreža zimskih otoka za cjelogodišnja turistička iskustva na Mediteranu“ koji se provodi u okviru transnacionalnog programa Interreg Mediterranean. Elaborat integralne zaštite i revitalizacije povijesnih naselja u krajolicima otoka Korčule i Mljeta u Dubrovačko-neretvanskoj županiji unutar projekta WINTER MED osvojio je godišnju nagradu Hrvatske komore arhitekata u kategoriji Medalje za planiranje prostora. Izvođači elaborata su Ask atelier d.o.o. i Institut za povijest umjetnosti, Centar Cvito Fisković, a u projektnom timu sudjelovala je i autorica ovog izlaganja. Očuvanje graditeljskog nasljeđa, holistički pristup prostoru, uz naglašenu samoodrživost i očuvanje kulturnog krajobraza njegova su osnovna načela.
O autoru
Sani Sardelić kustosica je Gradskog muzeja Korčula Voditeljica je Memorijalne zbirke Petra Šegedina, Pomorske, Etnografske i Prirodoslovne zbirke, stručne muzejske knjižnice, te muzejska pedagoginja. Članica je udruga za promicanje kulture i umjetnosti, baštine te prirodnih vrijednosti – Siva zona, Adriatica, Slow food Korčula, KPD Bratska sloga, Žrnovska makarunada, Astronomska udruga Korčula. Sudjelovala je u ESLAND Project, Otočni krajobrazi – Izraz europske kulture koji je vodila prof. dr. Gloria Pungetti (University of Cambridge, UK). Suvoditeljica je kulturno znanstvene manifestacije Dani Petra Šegedina. U suradnji s prof. em. Elsie Ivancich Dunin istražuje plesove s mačevima na otoku Korčuli. Suradnica je Trećeg programa Hrvatskoga radija - "Kozmopolis – književnost u kontekstu". Suautorica je izvedbenih koncepcija Gradskog muzeja Korčula i Marko Polo Centra u Korčuli.