Bernardo Bernardi, informativni pano

Bernardo Bernardi
16. 12. 2021. - 16. 03. 2022.
Kustos/i: Darko Fritz, Sani Sardelić
U suradnji sa: Gradski muzej Korčula

Memorijalni kompleks (Spomenik), Korčula
0 - 24 h

siva) (zona na poziv Gradskog muzeja Korčula sudjeluje u obilježavanju sto godina od rođenja Bernarda Bernardija

Bernardo Bernardi (Korčula, 1921. – Bol na Braču, 1985.)

16. prosinca 2021.  obilježavamo 100 godina od rođenja Bernarda Bernardija, hrvatskog arhitekta i dizajnera. Po njemu su nazvane ulica u Korčuli, galerija u Zagrebu i godišnja strukovna nagrada za najuspješnije ostvarenje na području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja Udruženja hrvatskih arhitekata.

Arhitekt, industrijski dizajner i teoretičar dizajna nezaobilazno je ime hrvatske arhitekture i kulturne povijesti dvadesetog stoljeća. Od rana dječaštva upija znanja i vještine oblikovanja prirodnih materijala. Klasična gimnazija u Dubrovniku, te Arhitektonski fakultet u Zagrebu, gdje diplomira 1948. oblikuju njegove široke interese, s neprekinutim zanimanjem za odnos čovjeka i prostora. Suosnivač je umjetničke skupine EXAT 51, jedne od najznačajnijih kulturnih i likovnih pojavnosti poslijeratnog razdoblja.

Studijska putovanja u Pariz 50-ih godina 20. stoljeća, u skandinavske zemlje početkom 60-ih, te u SAD 70-ih snažno utječu na njegov rad. Trajno se zalagao za sustavno strukovno udruživanje i obrazovanje dizajnera. Načela organskog modernizma originalno i kreativno primjenjuje u oblikovanju opreme i namještaja Radničkog sveučilišta u Zagrebu, te brojnim drugim ostvarenjima.

U Korčuli je projektirao  i cjelovito opremio interijere hotela Marko Polo, Park i Liburna, nastojeći pomiriti obujme i sadržaje nužne za turistički razvoj grada s osjetljivim kulturnim prostorom. Stvaranjem jedinstvenih oblikovnih sklopova od cjeline do detalja  dosegao je sintetičku razinu prepoznatu kao total design. Usklađenost i pokretljivost, te funkcionalnost i čistoća izraza obilježja su njegovog svevremenog dizajna.

Hoteli Park, Marko Polo i Liburna skladnim su smještajem na uzmorskim padinama oblikovali novu vizuru rubnog jugoistočnog dijela grada. Memorijalni kompleks iz 1982. posvećen poginulima Korčulanima u Drugom svjetskom ratu, najčešće označen jednostavno - Spomenik, položen je, međutim, unutar iznimno slojevitog prostora.

Neposredno uza same gradske zidine, Veliku i Malu kneževu kulu, uz rub najprometnijeg gradskog trga- Plokate i mora, te omeđen postojećom cestovnom infrastrukturom, danas, četrdeset godina od njegova nastanka, možemo reći kako je ispunio brojna očekivanja sadržana u idejnom projektu. Fotografije prikazuju prenamjene od korčulanskog škvera, preko autobusnog kolodvora do današnjeg Spomenika.

Generacije Korčulana pamte okupljanja i razne prigode u kojima je Spomenik središnje integrativno mjesto, čija se prilagodljivost ogleda u širokom rasponu od kulturnih, gospodarskih, sportskih, turističkih i ostalih društvenih događaja. Protočnost i otvorenost prema moru, te dinamična povezanost s neposrednim gradskim okružjem, uz istovremenu nenametljivost postojećem povijesnom kontekstu čine ovaj trg jedinstvenim ostvarenjem suvremenog urbanog mediteranskog ugođaja.

Sani Sardelić

Dio programa Gradskog muzeja Korčula obilježavanja sto godina od rođenja Bernarda Bernardija.