siva) (zona . prostor suvremene i medijske umjetnosti
Izložba Dva zalaska Sunca Željka Badurine predstavljena je na glavnom trgu grada Korčule, Trgu sv. Marka, do 31. 7. 2022. godine. Izložba je vidljiva preko osobnih mobilnih uređaja, spajanjem na Wi-Fi mrežu 'siva) (zona'. Riječ je o novom formatu prezentacije umjetničkih digitalnih radova u organizaciji udruge sive) (zona - prostor suvremene i medijske umjetnosti iz Korčule, koji je ostvaren u suradnji s umjetničkom organizacijom Format C iz Zagreba i Gradskim muzejom iz Korčule.
Pročitaj više...Umjetnički plakat Bez naziva (Praxis) Igora Grubića izlaže se tijekom 2022. na raznim lokacijama, u suradnjama uspostavljenim preko Otvorenog poziva za distribuciju rada.
Pročitaj više...Pozivamo vas da umjetnički plakat Bez naziva (Praxis) Igora Grubića izložite tijekom 2022. u svojoj galeriji / uredu / izlogu ili na ulici... Ovaj umjetnički rad izveden je u formi plakata, tipografske slike koja sadrži tekst na engleskom: "The criticism of all that exists starts with self-criticism" ("Kritika svega što postoji počinje samokritikom"). Izlaganje rada je besplatno (očekujemo fotografiju postava), u trajanju najmanje deset dana, a poslije rad slobodno možete zadržati.
Pročitaj više...16. prosinca 2021. obilježili smo 100 godina od rođenja Bernarda Bernardija, hrvatskog arhitekta i dizajnera. Po njemu su nazvane ulice u Korčuli i Zagrebu, galerija u Zagrebu i godišnja strukovna nagrada za najuspješnije ostvarenje na području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja Udruženja hrvatskih arhiittekata.
Pročitaj više...Izvorno zamišljena kao video instalacija za 58. Venecijanski bijenale, Leonardova podmornica u potpunosti je prerađena kao iskustvo virtualne stvarnosti (VR). Nakon ulaska u virtualni prostor – putem VR naočala – gledatelji se nalaze kako plutaju pod vodom, okruženi ribama, morskim algama i koraljima. Umjetnikov avatar, u punoj opremi, pliva uz njega. Leonardova podmornica projicira se na tri virtualna zakrivljena ekrana koja okružuju gledatelja.
Pročitaj više...Kinematografija ima značajnu ulogu zbog snage i širine inkluzivnosti šireg stanovništva u suvremenu kulturu i umjetnost. Projekt je interdisciplinarnog i istraživačkog karaktera s ciljem mapiranja kinematografije jadranskih otoka 20. stoljeća. Projekt obuhvaća istraživanje povijesti kinoprikazivalaštva i mapiranje svih lokacija na kojima su trajno ili povremeno funkcionirala kina, te uvid u program. Nadalje, istraživanje uključuje mapiranje svih filmova vezanih za otoke, te svih kinematografskih aktivnosti na otocima u 20. stoljeću. Ova tema do sada nije bila sustavno obrađivana, tako da je višegodišnje istraživanje autora projekta uz terenski i arhivski rad bio otvoren za nadopunu preko platformi za komunikaciju. Kinematografija je diferencirani narativ o krajolicima i prostorima otoka: s jedne strane kinematografi su oblikovali modernu urbanost, a s druge strane reprezentirali kulturni kontekst i urbanost te međuljudske odnose koje ona motivira. Kinofikacija na otocima bila je snažan aspekt njihove modernizacije. Uz gradove gdje su već postojale, nakon 2. svjetskog rata otvorene su kino dvorane i u mnogim selima. Uz razvoj turizma 1960-ih otvorena su brojna ljetna kina, koja iskustvu gledanja filma pridaju dodanu atmosfersku vrijednost. U svom kratkom dokumentarnom filmu Kino otok (produkcija: Restart, 2016.), jedan od autora ovog projekta, redatelj i filmski kritičar Ivan Ramljak, zabilježio je otužnu suvremenost brojnih zaboravljenih otočnih kinematografa. Film Kino otok tako nije samo elegija o zaboravu, već i oda sjećanju na društveno iskustvo kina, oda čiji ritam pulsira i u podlozi ovog projekta. Društvenu potrebu za kolektivnim iskustvom gledanja filma osjećamo i danas, jer društvo bez kolektivnih iskustava jednostavno – ne postoji.
Pročitaj više...Istraživanje metodološki obuhvaća etnografsko i faktografsko mapiranje industrijske baštine, prikupljanje dokumentacije i njenu digitalizaciju, bilježenje postojećih stanja objekata, bilježenje sjećanja, rad s kazivačima, arhiviranje, kao i kasniju analizu, interpretaciju i kritičko sagledavanje građe. Projekt nudi nove modele prepoznavanja i valoriziranja baštine. Fokusiran je prvenstveno na detektiranje, prepoznavanje, artikuliranje i revaloriziranje aspekata nematerijalne otočke industrijske baštine 20. stoljeća, najvećim dijelom na proizvodnju i rad u vrijeme socijalizma i poslijeratne modernizacije i industrijalizacije. Industrijalizacija je bitno modificirala, kako lokalne uvjete života i standard, tako i kolektivnusvijest mještana. Istraživanje obuhvaća i kasnije postindustrijsko razdoblje, tranzicijski period i njegove posljedice, posvećujući posebnu pažnju bilježenju i tumačenju lokalne memorije i generacijskih promjena u načinu života, svijesti, razmišljanja i baštinjenja. Feministički i kritički pristup rodnoj problematici industrijske baštine i specifičnog ženskog sjećanja i prenošenja iskustva prepoznat je kao ključni element pri (pre)ispisivanju službene i neslužbene lokalne povijesti. Utoliko etnografija svakodnevice obuhvaća i osvještava velik broj radnica u industrijskim pogonima, pogotovo Vele Luke, te prepoznaje bitne razlike između muškog i ženskog iskustva rada i življenja, načina sjećanja, bilježenja i pričanja. Umjetnička produkcija uključuje prozu i video Marije Borovičkić, radionice s lokalnom zajednicom i učenicima osnovne škole Božene Končić Badurina koja je rezultirala izdanjem umjetničke knjige, te filma i VR instalacije Dijane Protić.
Pročitaj više...