siva) (zona . prostor suvremene i medijske umjetnosti
Svakodnevica i prehrana tijekom pandemije Covid 19 – korona virus
Molimo vas da ispunite anketu o vašoj prehrani u vrijeme pandemije. Prikupljeni podaci su anonimni i upotrijebit će se u svrhu daljnjih istraživanja i valorizacije prehrane u okviru programa Sive zone: 'Politike zelenih prostora' (gdje je obavljeno istraživanje o samoniklom jestivom bilju) i 'Učiti iz krize’. Anketa je sada dostupna samo na hrvatskom jeziku. Nakon obrade podataka podaci će biti dostupni na web stranici Sive zone. Priprema, provedba i obrada ankete: Sani Sardelić, Siva zona - prostor suvermene i medijske umjetnosti Hvala na sudjelovanju!
Pročitaj više...Kinematografija jadranskih otoka
Kinematografija ima značajnu ulogu zbog snage i širine inkluzivnosti šireg stanovništva u suvremenu kulturu i umjetnost. Projekt je interdisciplinarnog i istraživačkog karaktera s ciljem mapiranja kinematografije svih jadranskih otoka. Kinematografija otoka do sada nije još sustavno i cjelovito obrađivana. Prva faza projekta obuhvaća istraživanje povijesti kino-prikazivalaštva na otoku i mapiranje svih lokacija na kojima su trajno ili povremeno funkcionirala kina, te uvid u program. Nadalje, istraživanje uključuje mapiranje svih filmova vezanih za otoke, te svih kinematografskih aktivnosti na otocima u 20. stoljeću. Popis svih kino dvorana na jadranskim otocima vidi ovdje. Ako netko nedostaje, molim vas da na obavijestite.
Pročitaj više...Život jadranskih otoka okom kamere
Projekt Kinematografija jadranskih otoka kompleksan je aspekt programske linije sive) (zone pod naslovom Povijest suvremenosti. Dostignuća 20. stoljeća, koja se u posljednjih 20-ak godina niječu, omogućila su većini stanovnika planete komotniji i, prije svega, izuzetno dug život u odnosu na prethodna stoljeća. Dalmacija, Kvarner, Istra i otoci dokumentiraju se u filmskom mediju tijekom čitavog tog dugog 20. stoljeća, pa čak i ranije: Alexandre Promio snimio je 1898. godine, u Šibeniku i Puli sedam kratkih filmova o austrougarskoj mornarici, "koji se smatraju prvim poznatim filmskim zapisima ne samo u nas nego i u ovom dijelu Europe" (više ovdje). Snimke šibenske, a najvjerojatnije i zadarske luke (više ovdje) datiraju od 1904. godine, a od tada obala i otoci, kako se kaže u Dalmaciji, "figuraju" u brojnim dokumentarnim i igranim filmovima, i to i u domaćim i stranim produkcijama. Tako je splitska luka reprezentirana u istoimenom filmu "Splitska luka" Josipa Karamana 1911. godine, a tijekom 1920-ih i 30-ih godina život na obali i otocima bilježila su velika imena naše međuratne kinematografije i prakse vizualne antropologije: Drago Chloupek, Milovan Gavazzi, Aleksandar Gerasimov, Oktavijan Miletić i Maksimilijan Paspa. Brojne filmove nastale u stranim produkcijama iz međuratnog razdoblja, ponajviše iz njemačkog govornog područja, tek treba otkriti. Malo znamo o filmskim zapisima iz vremena NOB-a, zasigurno ih je bilo, a dokumentiranje života na obali i otocima nastavlja se intenzivno nakon Drugog svjetskog rata. Upravo tom razdoblju posvećena je ova mala virtualna izložba, omogućena velikodušnošću Zagreb-filma, kao rijetke filmsko-produkcijske kuće u nas koja brine o svom arhivu i čini ga dostupnim, što omogućava istraživačima da rade svoj posao. Filmovi Branka Belana "Tunolovci" i "Ribari s Jadrana", oba iz 1948. godine, godine koja je obilježena temeljitom transformacijom globalnog statusa socijalističke Jugoslavije, obilježavaju početak te nove ere dokumentarizma kojim je Jadran stavljen u fokus, izoštravajući obrise ljudi, krajolika, kulture,...života Jadrana kakav je bio sredinom 20. stoljeća. Tako je ovaj minijaturni pregled kronološki zaokružen filmom "Otok, čovjek, krš" Branka Marjanovića iz 1982. godine, u vrijeme kada nove tehnologije donose i drugačiji pogled u tada već i bitno drugačijem okružju. Diskurzivno pak, zaokružujem ga filmom "Mediteranski prozori" iz 1960. godine, i opet Branka Belana, koji diskretno i poetski podcrtava žensku prisutnost u uglavnom od muškaraca oblikovanom, opisanom pa i filmski dokumentiranom svijetu. Tim više je doprinos autorica kao što je Lidija Jojić dragocjeniji za stvaranje novih narativa. Najviše prostora dala sam fotogramima iz filmova "Bura" i "Ljudi, godine, more", jer njihove poetike snažnom bliskošću progovaraju o suživotu ljudi i mora. Iz tog razloga povezujem ih i sa moćnim djelom Vittoria de Sete, koji je, za razliku od naših autora koji to jednako zaslužuju, svjetski priznat filmski lirik mediteranskog kruga. Slažući ovu minijaturnu virtualnu izložbu, namjerno ne govorim o prirodnom, jer ovi filmovi pokazuju da kada govorimo o životu na moru i s morem, govorimo o intenzivnom prožimanju (ljudske) kulture i prirode. Iz današnjeg rakursa života u antropocenu, odnosno kapitalocenu, kada je svaki ljudski habitat reprezentiran i ponuđen i kao roba, svjedočanstva o svijetu kakav je bio prije no što smo dovršili transformaciju svojih staništa do stanja (u tom smislu je izuzetno zanimljiv film Branka Marjanovića "Ribari se susreću u Abidjanu" iz 1968. godine koji pokazuje razmjere industrijalizacije globalnog izlova ribe) u kojem nam zagrijavanje planete od pola stupnja visi nad glavom poput Damoklovog mača, - izuzetno su nam važna.
Pročitaj više...Zvučna mapa Korčule
Članica udruge Siva zona Manja Ristić zvučnu kartu otoka Korčule kontinuirano snima i objavljuje kroz nekoliko formata, a snimke koristi i u sklopu drugih zvučnih kompozicija i impro nastupa. U sklopu projekta Global Sound Map Manja je uvrstila i Korčulu. Album The Black Isle je objavljen 2019 u izdanju Flag Day Recordings. Album pod nazivom 60 Minute Cities - Korčula objavila je izdavačka kuća Bivouac Recording iz Šangaja. Uz album izdana je i knjižica, dostupna ovdje. Album Children of the Island (1), 2016 - 2019. U 2018. godini zvučna mapa Korčule objavljena je kroz Manjin osobni odabir 55 "prostovremenskih prozora" ispričanih kroz sedam zvučnih priča. Izjava autorice: Odrasla sam na otoku pa sam tako u duboko prisnom odnosu s njim, pa ipak, svake godine naiđem na nova mjesta koja me impresioniraju svojom ljepotom, složenošću i bogatstvom. Na nesreću,u posljednjih nekoliko godina postalo je vrlo teško gledati devastaciju izazvanu masovnim turizmom. Tako je moja snimateljska praksa na terenu postala sve češća, možda čak i anksiozna, odnosno, prestala je biti samo sonični uzorak moje umjetničke prakse, a prerasla u istraživanje okoliša. Od umjetnosti do očuvanja, moj rad na ovoj mapi trajati će godinama i uvijek će biti označen kao kulturni aktivizam. Prve serije su već vani, pod naslovom Crni otok / The Black Isle a oblikovani su kroz performans, zvučnu umjetnost, instalaciju, digitalnu i interaktivnu umjetnost, vizualnu i intermedijsku umjetnost.Vrnik Vrnik, from the olive tree above the Popovic amphitheater 42°56'17.2"N 17°10'08.0"E Adriana's Dock undersea 42°56'18.5"N 17°10'07.7"E Under the old boat on the beach edge 42°56'18.4"N 17°10'07.9"E Hydrophone inside the gravel, in front of the Popovic house 42°56'18.4"N 17°10'07.9"E Bek's pier undersea 42°56'17.5"N 17°10'10.8"E Between rocks at the end of the village path 42°56'12.6"N 17°10'17.8"E Flat rocks facing Gubavac 42°56'05.0"N 17°10'21.9"E
Pročitaj više...Industrijska baština otoka Korčule
Projekt Industrijska baština otoka Korčule je višegodišnje znanstveno i umjetničko istraživanje koje teži objediniti interdisciplinarni pristup kulturnih antropologa, etnologa, kustosa, umjetnika, arhivista i drugih stručnjaka, te lokalnu zajednicu, institucije, udruge i inicijative.
Pročitaj više...Politike zelenih prostora
Projektna linija Politike zelenih prostora obuhvaća niz prezentacija umjetničkih radova i vlastitih istraživanja.
Pročitaj više...vijesti
Umjetnička knjiga Kad bi fabrika trubila je online
Umjetnička knjiga Kad bi fabrika trubila – Božena Končić Badurina je dostupna online, na ovoj poveznici.
Pokretanje Who Cares? projekta
Danas u 17:00 sati (EEST) pridružite se Eli Clare za internetsko predavanje "Brilliant Imperfection Amidst the Pandemic" ("Briljantna nesavršenost usred pandemije") koja se uživo emitirano na Rupertovom YouTube kanalu.
publikacija Zgodbe iz konzerve
Objavljena je knjiga Zgodbe iz konzerve, Zgodovine predelave in konzerviranja rib na severovzhodnem Jadranu (Priče iz konzerve, Povijest prerade i konzerviranja ribe na sjeveroistočnom Jadranu) u izdanju Inštituta za kulturne in spominske študije iz Ljublajne u suuredništvu Ive Kosmos, Tanje Petrović i Martina Pogačar. Objavljen je tekst članica Sive zone Marije Borovičkić in Lee Vene Fabrika in Ambalaža: O izkušnjah delavk v tovarnah Vele Luke.
Karadžić i Vedran Gligo o ekologiji
Dina Karadžić i Vedran Gligo u emisiji Eko Pitanja, Radio Korčula. Voditelj Ivan Sardelić. Poslušaj ovdje.
Press: 'Transformacije prostora' o izložbi Zaostatak interijera
O izložbi Maje Marković "Zaostatak interijera", koja se u zagrebačkoj Galeriji Bernardo Bernardi može pogledati do 20. kolovoza, piše Sandra Križić Roban na portalu Suvremena hrvatska fotografija. Pročitajte ovdje.
Press: autori o radu 2020|5050, Radio Korčula
Umjetnici Dina Karadžić i Vedran Gligo i kustos Darko Fritz govore o radu 2020|5050, umjetničkoj instalacijai s tri bežične mreže u javnom prostoru grada Korčule. Radio Korčula, 7. 8. 2020., voditelj Ivan Sardelić.
produžena izložba Maje Marković
Izložba Zaostatak Interijera Maje Marković je produžena do 20. 8.
Darko Fritz gost na Hrvatskom radiju
U petak, 24. 7. 2020. u 09:05 na Prvom programu HR-a u emisiji Katapultura gostuje Darko Fritz, predsjednik udruge Siva zona i član udruga ULUPUH i HS AICA, koje su među ostalim institucijama supotpisnici Otvorenog pisma za očuvanje Memorijalnog kompleksa autora Bernarda Bernardija u Koručuli.
Bernardi: o izložbi i Otvorenom pismu na Dobro Jutro, Hrvatska, HRT
Korčula i Zagreb zajedno u reportaži 'Bernardijev dizajn više ne stanuje ovdje' Ire Karlović za Dobro Jutro, Hrvatska, HRT, o izložbi MajeMarković 'Zaostatak interijera' u Galeriji Bernardo Bernardi u Pučkom otvorenom učilištu u Zagrebu, uz poglavlje 'Struka poziva na očuvanje Bernardijevog kompleksa u Korčuli’ s objavljenim Otvorenim pismom za očuvanje Memorijalnog kompleksa autora Bernarda Bernardija u Korčuli.
Armina Pilav na Radio Korčuli
Armina Pilav, Radio Korčula, Eko Pitanja, 14. 7. 2020.