Kritički turizam: Prostor pamti (2)
Filmski program Kritički turizam: Prostor pamti nazvan je prema filmskom programu Kako prostor pamti? iz 2010., kojim je Siva zona predstavila filmski rad Mihovila Pansinija (1926-2015), prvi puta u njegovom rodnom gradu, gdje su svi prikazani filmovi i snimljeni.
Seriju filmskih programa Kritički turizam: Prostor pamti nastavljamo filmovima tri autora koji problematiziraju pitanje prostora. Filmovi Ane Hušman i Davora Sanvicentija snimljeni su na otoku Korčuli, u sklopu multidiscipilinarnog projekta Skoro ništa: remikisirati Ferrarijevu Dalmaciju pokrenutog unutar Explicit Music programa Multimedijalnog instituta. Projekt se referira na zvučni rad Skoro ništa: broj 1 - zora na obali mora francuskog skladatelja Luca Ferrarija nastaloj u velolučkoj uvali na otoku Korčuli 1968. Projekt predstavlja njegov inicijator Petar Milat.
Ana Hušman: Skoro ništa
2016. 15’ 00’’
Uživanje u pogledu, mirisima i zvukovima političko je pitanje jošod rađanja Evrope, kaže J. L. Nancy. Ideja krajolika nema ništa s idejom netaknute prirode. Krajolik je oblikovan planiranim procesima krčenja šuma, pošumljavanja, kontrolom i planiranjem sadnje uvjetovanim ekonomskim, zdravstvenim i drugim politikama, koje su zabilježene u sistematiziranom i klasifikacijskom jeziku katastra. Mapirajući floru otoka, odnosno registrirajući otpor koji biljke pružaju vjetru i snimajući zvuk koji nastaje trenjem, bilježim zvučne signale koji govore o promjenama, modi ili ekonomskim prilikama određenog lokaliteta. Te se politike kultivacije poput vjetra vraćaju u naše kuće i apartmane, stvarajući složenu mapu feedbacka između unutarnjeg i vanjskog prostora.
Davor Sanvicenti: Skoro ništa: i dalje noć
2017. 12'
Za nas misao uvijek pretpostavlja jedno društvo, jednu kulturu i, nadasve, svijest o vremenu. Proganja nas besmrtnost, ljudska ideja par excellence. Kao da svijet postoji da nas fascinira. I da nas razočara. Film putuje oko žarulje kao Zemlja oko Sunca. Svjetlo čini film vidljivim. Krhki film kao naše postojanje. U orbiti tragedije filma i naše zbilje, slika se odupire okrutnosti eksperimenta. 'Smjelo i potpuno opravdano autor poseže u crnu rupu ljudske percepcije, jer u kontinuum univerzalne prolaznosti i teškoću individualnog bivanja jedino umjetnost može prodrijeti kao jezik kozmičkog otpora. Sanvincenti je ekranizirao sukob nagrizajuće strukture vremena i krhke prirode filmske trake, ali i sukob promjenjivosti stanja ljudskog uma i same ideje filma. Sukob koji je u ovom eksperimentu rezultirao naoko grubom, ali iznutra uglađenom poetikom audiovizualnog raspadanja' (Matej Beluhan)
Igor Grubić: Spomenik
2015. 50'
Tijekom 90-ih godina u Hrvatskoj su sustavno uništavani antifašistički spomenici. Ovaj atmosferični film, lišen dijaloga i naracije, spaja snimke ovih impresivnih djela i prirode koja ih okružuje, propitujući time njihovu današnju svrhu.
O autorima
Igor Grubić kao multimedijalni umjetnik djeluje od početka 90tih. Njegov rad obuhvaća umjetničke intervencije u javnom prostoru, performanse, fotografiju i video radove. Od 2000. godine radi kao producent i autor dokumentaraca, televizijskih reportaža i društveno angažiranih reklama. Svoje radove prezentirao je u mnogim međunarodnim institucijama i na raznim manifestacijama. Višestruko je nagrađivan: Nagrada za najbolju montažu za film Spomenik, 24 Dani hrvatskog filma, 2015 Nagrada Likovna kolonija Rovinj, Zavičajni muzej, Rovinj, 2014 Nagrada Arte Fiera Bologna, 2014 Nagrada Milano art fair, Galerija Laveronica za najbolju izložbu, 2012 1. nagrada T-HT kolekcija, Muzej suvremene umjetnosti Zagreb, 2010 2. nagrada 43 Zagrebački salon, 2009 1. nagrada Dokumenti, HDLU, Pula, 2007 1. nagrada Likovna kolonija Rovinj, Zavičajni muzej, Rovinj, 2007 2. nagrada Pasionska baština, HDLU, Zagreb, 1998 2. nagrada 33. Zagrebački salon, 1998 Živi i radi u Zagrebu.
Ana Hušman u svojim radovima raščlanjuje strukturu i teksturu filmskih elemenata kroz različite forme filma, instalacije, knjige, zapisa slike, zvuka, teksta. Eksperimentira s mogućnostima animacije, dokumentarnim i igranim elementima u filmu, glasom i artikulacijom. Unutar radnih procesa, zanima ju propitivanje i obrtanje pozicije amaterskog i profesionalnog subjekta performativnosti, samog medija te struktura koje diktiraju i proizvode obrasce ponašanja. Docentica je na odsjeku za animirani film i nove medije, Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu i suosnivačica udruge RESTART. Za svoje posljednjie radove dobila je više domaćih i internacionalnih nagrada. Njezini radovi prikazani su na izložbama i festivalima diljem svijeta; 9th Gwangju Biennale, 53 Oktobarski Salon, Beograd, Medienturm Gallery, Graz; On the Eastern Front, Ludwig Museum of Contemporary Arts, Budapest; “lucy” bodig & ART ON STAGE, URA, Istanbul, Stuttgarter Filmwinter; International Film Festival Rotterdam, 25 fps, Zagreb; DOK, Leipzig.
Petar Milat je bivši filozof i glavni koordinator u Multimedijalnom Institutu MAMA [Zagreb], gdje vodi aktivnosti vezane za izdavaštvo, eksperimentalnu glazbu i filmske programe. Od 2008. godine umjetnički je direktor Human Rights Film Festivala, jedinstvenog cinéma d'auteur engagé festivala u RH. Čvorišta normativne društvene i estetičke teorije su glavni fokus njegovih istraživanja. Mrežne stranice: www.zoeforward.org
Davor Sanvincenti (1979.), međunarodni je multimedijalni umjetnik iz Hrvatske, usmjeren na polje audiovizualne fenomenologije i antropologije vizualne kulture, s fokusom na uvjete i oblike ljudskih osjetila i percepcija. Njegova se umjetnička praksa realizira u različitim medijima: film i video, fotografija, fizičko svjetlo i zvukovne instalacije te audiovizualni performansi. Njegov rad istražuje koncept iluzije, moguće granice percepcije i konstruiranja iskustva. Primio je nagradu Radoslav Putar 2010. za najboljeg hrvatskog umjetnika do 35 godina života. Njegovi radovi izlagani su u Hrvatskoj i inozemstvu.
