Kinematografija jadranskih otoka: život otoka okom kamere

Rudolf Sremec, Zlatko Sudović, Sonja Leboš
09. 12. 2018. - 09. 12. 2018.
Kustos/i: Sonja Leboš
U suradnji sa: Centar za kulturu Korčula
Potpora: Dubrovačko-Neretvanska županija, Grad Korčula

Kino Dom kulture Korčula
19 h

Projekcija filmova
"Moreška", Rudolf Sremec, 1957
"Ljudi, godine, more", Zlatko Sudović, 1967


uz uvodno predavanje i premijerno prikazivanje on-line izložbe "Kinematografija jadranskih otoka: život otoka okom kamere"


Autorica: Sonja Leboš
Istraživanje: Darko Fritz, Sonja Leboš, Ivan Ramljak

Kinematografija jadranskih otoka

 

O autorima

Rudolf Sremec (1909-1999). Nakon završetka studija na zagrebačkom Filozofskom fakultetu (slavistika, francuski jezik i povijest) izvjesno vrijeme radi kao srednjoškolski profesor. Filmom se počinje baviti od 1945. kada se zapošljava u Državnom filmskom poduzeću DFJ (Demokratske Federativne Jugoslavije) - Direkciji za Hrvatsku. Isprva radi na propagandnom filmu, potom postaje dramaturg i redatelj dokumentarnih filmova, većinu tih filmova napravio je za Jadran film i Zora film. Rudolf Sremec, napravio je oko 90 kratkih filmova, za koje je sam napisao scenario. Njegov predmet interesa bila je osobito rodna Slavonija, njeni ljudi i običji. Selo i njegove metamorfoze u sukobu starog i novog. Prvu značajniju nagradu (diplomu) dobio je 1953 na Festivalu u Berlinu, za dokumentarni film: Uspavana ljepotica, priču o kulturno povijesnim spomenicima gradaTrogira. Potom je njegov film Crne vode (1956), o ljepotama Kopačkog rita, nagrađen za fotografiju (F. Vodopivec) na festivalima u Cannesu i Beogradu. Animirani film Dušana Vukotića Surogat, za koji je Sremec napisao scenarij, dobio je 1962. godine Oscara. 1963. režira Ljude na točkovima (1963), vrlo kritički film o seljacima radnicima koji svakodnevno putuju na posao, i njihovoj teškoj i bijednoj stvarnosti. Jer oni su se morali ustajati u gluho doba noći, potom raditi, da bi se kući vratili tek predveče. Za taj film nagrađen je Zlatnim zmajem na Festivalu u Krakovu, te 2 nagradom za režiju na Festivalu u Beogradu. Te godine dobio je i Nagradu grada Zagreba. Za Učitelja plesa (1969), film o putujućem seoskom učitelju plesa, i Vrijeme šutnje (1971), o tadašnjem slavonskom običaju da starci čekaju smrt u kući za umiranje (stanu na kraju sela), dobio je specijalne diplome na Festivalu kratkog i dokumentarnog filma u Beogradu.
Sremec se ogledao i u režiji kratkih igranih filmova - Oklada Mr. Greena (1971), radio je i za televiziju, tako je za TV Zagreb i TV Beograd režirao je niz popularno znanstvenih i obrazovnih programa. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu predavao je od 1963 do 1969. povijest filma i filmski jezik, i tako bio na neki način utemeljitelj filmologije uz profesora Ivu Hergešića. Rudolf Sremec bavio se i filmskom kritikom, teorijom i popularizacijom filma, dugi niz godina bio je urednik časopisa Filmska kultura. Autor je knjige Pogled na film (Zagreb, 1979). Rudolf Sremec bavio se i organizacijom filmskog života, dugi niz godina bio je predsjednik jugoslavenske sekcije FIPRESCI-ja (međunarodne federacije za film i filmsku publicistiku) bio je čest član žirija na raznim međunarodnim festivalima (npr. u Oberhausenu, Mannheimu i Krakovu) i domaćim festivalima ( Pula). Rudolf Sremec, dobio je nekoliko visokih državnih odličja, između ostalog i nagradu Vladimir Nazor za životno djelo 1977. godine.

Zlatko Sudović, hrvatski filmski redatelj (Zagreb, 20. VII. 1929 – Zagreb, 24. VII. 2017). Završio je Kinematografsku školu u Zagrebu (1949). Dramaturg u Zora-filmu i Jadran-filmu 1957–63., od 1963. režirao kratke filmove (ukupno oko 25), među kojima se izdvajaju Most (1965) i Grad ptica u gradu ljudi (1973). Od 1969. radio za Televiziju Zagreb, za koju je režirao više nastavnih i obrazovnih filmova o hrvatskim književnicima (J. Kaštelan, M. Krleža, V. Parun i dr.) te zapaženu seriju Što je film? (1972–73; 1985–87). Uredio je enciklopedijsko izdanje Zagrebački krug crtanog filma (I–IV, 1978). Ostali značajniji filmovi: Naselje na petom kolosijeku (1966), Jutarnja kronika (1967), Ljudi, godine, more (1968), Divlja stanica Prkos (1969), Dugo putovanje Dobriše Cesarića (1976), Josip Vaništa (1977), Filmski portret Miroslava Krleže (1978), Budni slikar Marino Tartaglia (1979), Orguljaš katedrale Anđelko Klobučar (1988).