Graditeljice maestrala

Dijana Protić, Marta Stražičić, Manja Ristić
03. 08. 2021. - 07. 08. 2021.
Kustos/i: Lea Vene
U suradnji sa: GMK Galerija Miroslav Kraljević, Sintoment
Potpora: Ministarstvo kulture i medija RH, Aminess hoteli i kampovi, Grad Korčula, Grad Zagreb ured za kulturu, Dubrovačko-Neretvanska županija, Zaklada Kultura nova

Gradski muzej Korčula
19 - 21 h
slobodan ulaz za razgledavanje instalacije
3. 8. u 19 h prezentacija autorice i kustosice

U okviru projekta Industrijska baština otoka Korčule premijerno će se održati izložba VR instalacije Graditeljice maestrala. Ovaj rad će predstaviti autorica Dijana Protić i kustosica Lea Vene 3. 8. u 19 sati, a instalacija se može pogledati svaki dan od 19 do 21 sat, uz slobodan ulaz.

Projekt Industrijska baština otoka Korčule službeno je pokrenut 2014. godine u okviru udruge Siva zona u Korčuli. Projekt je zamišljen kao inkluzivna suradnička platforma, višegodišnje znanstveno i umjetničko istraživanje koje objedinjuje interdisciplinarni kulturno-antropološki, etnografski, umjetnički i kustoski pristup, uključujući dijalog i suradnju s lokalnom zajednicom, institucijama, udrugama i inicijativama. Projekt je primarno fokusiran na prostor Vele Luke gdje su do sada kroz nekolicinu tekstova i umjetnički rad Božene Končić Badurine dobro obrađene tvornica za preradu i konzerviranje ribe Jadranka i tvornica limene ambalaže 8. mart.

Unazad tri godine naglasak je stavljen i na treći bitan case study - brodogradilište Greben. Umjetničko istraživanje Dijane Protić tamo je započelo još 2017. godine s fokusom na ženske perspektive i iskustva rada u Grebenu, a kao okosnica istraživanja postavljena su kazivanja Lučanki/bivših radnica Grebena. Iako je inicijalna ideja bila istraživanje pretočiti u film, ubrzo se medij VR instalacije pokazao kao bitan novi element za produbljivanje teme i moguću interpretaciju „utišane" ženske povijesti brodogradilišta. U suradnji s Martom Stražičić i Manjom Ristić projekt je dobio novu vizualnu i akustičnu dimenziju kojima se promišljaju i nove forme prezentacije industrijske baštine i specifičnog ženskog sjećanja ključnog za (pre)ispisivanju službene i neslužbene lokalne povijesti. Ženski glas vodi nas kroz istraživanje apstrahiranog prostora Grebena. Njeno sjećanje objedinjuje nekolicinu životnih i profesionalni priča kazivačica/bivših radnica u Grebenu, s tim da je poseban naglasak stavljen na radu u tzv. plastici, ključnom pogonu gdje su dominantno radile žene. Osvještava se iznimno zdravstveno ranjiva i nezaštićena pozicija koju su žene tamo zauzimale. Istovremeno saznajemo o mikro iskustvima emancipacije i financijske samostalnosti koje su žene priskrbile radeći u Grebenu. Uz to aludira se na relevantnost ženskog kolektiva, kako u udruženom ženskom radu tako i međuljudskoj potpori koju takva zajednica stvara. (Lea Vene)


Produkcija: Siva zona - prostor suvremene i medijske umjetnosti, GMK Galerija Miroslav Kraljević, Sintoment- udruga za multimedijalnu umjetnost i afirmaciju kulture

Autorica: Dijana Protić
Kustosica izložbe: Lea Vene
Produkcija: Siva zona - prostor suvremene i medijske umjetnosti, GMK Galerija Miroslav Kraljević, Sintoment- udruga za multimedijalnu umjetnost i afirmaciju kulture
Voditeljice projekta Industrijska baština otoka Korčule: Marija Borovičkić i Lea Vene
Art direkcija, modeliranje i VR tehničar: Marta Stražičić
Kompozicija zvuka: Manja Ristić
Glas naracije: Marija Borovičkić
Dizajn: Andrija Mudnić
Tehnička podrška: Skygorilla
Tehnička podrška online predstavljanja projekta: Format C

 

O autorima

Dijana Protić (Zagreb, 1985.) diplomirala je dramaturgiju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Doktorandica je na doktorskom studiju; 'Izdavaštvo i mediji' pri Filozofskom fakultetu u Rijeci, suradnica je u Centru za inovativne medije, Akademije primijenjenih umjetnosti, Sveučilišta u Rijeci. Umjetničke projekte ostvaruje u suradnji s udrugama Format C i Sintoment. Umjetničke interese vezuje uz medijsku i digitalnu umjetnost, sudjelovala je na više međunarodnih znanstvenih konferencija. Kao dramaturginja sudjelovala je u projektu virtualne stvarnosti i filmu Aqualia (2021, Zagreb film),  Trenutno radi na završnoj fazi pisanja disertacije „Multimedijalna i digitalna umjetnost u Hrvatskoj i Sloveniji 1988-2008“, produkciji i prezentaciji VR projekta Graditeljice maestrala  o ženama u brodogradnji na otoku Korčuli (Siva zona, GMK, Sintoment), te na umjetničko-znanstvenom istraživanju Emergency Exit.

Mag. art. Marta Stražičić je multimedijalna umjetnica i 3D Tech Artist. 2018. godine magistrira smjer Novih Medija pri ALU u Zagrebu s VR radom EVGENIA308 koji je prikazan na Glowing Globe festivalu (Rijeka, 2019.), Animafestu (Zagreb, 2019.) te imao svoju samostalnu izložbu u VN galeriji (Zagreb, 2019.). Nedugo nakon završava i profesionalni tečaj za 3D vizualne efekte u Danskoj. Tokom i nakon studiranja Marta obogaćuje svoj opus izložbi i performansa od kojih je zadnji bio u Amsterdamu 2020. na SonicActs festivalu. Njenu kratku animaciju Trigger Point INKlings objavljuje FactMagazine krajem 2020. Od 2021. Marta radi za PatchXR firmu koja ruši granice muzičkog stvaralaštva unutar VR-a. Slobodno vrijeme koristi za dodatni razvoj AR i VR projekata te kratkih animacija.

Manja Ristić rođena je u Beogradu 1979. Diplomirala je na Fakultetu muzičkih umetnosti u Beogradu (2001), magistrirala je na londonskom Royal College of Music (2004) gdje je bila stipendist. Nastupala je diljem Europe i Sjedinjenih američkih država kao izvođač komorne i klasične glazbe te kao improvizator. Ostvarila je suradnju s brojnim renomiranim dirigentima, multimedijskim umjetnicima, pjesnicima, kazališnim i filmskim redateljima. Manjin zvuk istražuje prostor onkraj suvremene glazbe. Posvećena je interdisciplinarnom pristupu umjetnosti zvuka, field recordingu, instrumentalnoj elektroakustici te eksperimentalnim radijskim formama. Živi i radi na otoku Korčula.