New Materialisms (Station 1)
18. 7. 21 h . Špela Petrič i Miha Turšič: Cosmosapiens and the TerRatop . prezentacija
23. 7. 22 h . Armin Medosch: Što je povijest? Hommage Praxisu, grupi Praxis i Korčulanskoj ljetnoj školi . teoretski performans, peripatetički symposion
Izložba predstavlja audiovizualnu instalaciju Voyager/ non-human agent slovenskog umjetničkog dua Špele Petrič i Mihe Turšiča koji će na otvorenju izložbe izvesti informans (informacijski performans). Izložba također predstavlja i digitaliziranu arhivu časopisa Praxis koja je ponuđena posjetiocima za slobodno kopiranje na USB stikove ili prijenosne memorijske diskove. U sklopu izložbe održati će se i dvije zasebne prezentacije, obje na engleskom jeziku: Špela Petrič i Miha Turšič će u subotu 18.7. u 21 sat održati prezentaciju pod nazivom Cosmosapiens and the TerRatope a 23. 7. kroz šetnju Korčulom odvija se teoretski performans Armina Medoscha.
New Materialisms (Station 1) je prva u seriji višegodišnjeg programa izložbi, u suradnji Sive zone, prostora suvremene i medijske umjetnosti iz Korčule i organizacija HICA, Highlands instituta suvremene umjetnosti iz Škotske te Technopolitics, udruge za razvijanje novih diskurzivnih formata između znanosti i umjetnosti iz Beča.
Projekt New Materialisms istražuje prirodu auto-poietičkih (samo-organiziranih) mreža, pri čemu će se tijekom sljedeće dvije godine granati dijalozi između spomenutih organizacija i drugih partnerskih organizacija i prostora širom Evrope.
Cilj je produkcija refleksije na povijesno divergentne umjetničke prakse i s njima povezana diskurzivna polja konkretne i konceptualne umjetnosti, definirana tijekom 1960ih (naročito kroz pojmove modernosti i postmodernosti), ali i s razumijevanjem istih kroz prizmu postmedijskih suvremenih pristupa umjetnosti i post-digitalne uvjetovanosti naše svakodnevice pri čemu je digitalnošću prožet svaki aspekt društvenosti. Tako projekt teži formirati i dijaloge između značajnih autora tih ranijih perioda i suvremenih praktičara koji djeluju u post-medijskom kontekstu, zrcaleći "organizmička" stanja pretpostavkom oblikovanja estetskog iskustva kao značajnog mehanizma djelatnog u procesu stvaranja fizičkog svijeta.
O radovima i prezentacijama na izložbi New Materialism (Station 1)
Instalacija Voyager/ non-human agent koristi algoritam i podatke prikupljane s instrumenata na svemirskoj sondi Voyager, koja od 1977. putuje svemirom. Postojeći svemirski programi fokusiraju se uglavnom na najudaljenije točke našeg okruženja, ali imaju tendenciju zanemariti značaj implementiranja umjetničkih razvojnih praksi i metodologija koje se mogu sažeti u osnovno pitanje: kako je to biti ljudsko biće u svemiru? Ne-ljudski akter (non-human agent) istražuje moguće umjetničke forme u svemiru, kompozite umjetnosti i znanosti kao i procese kulturalizacije znanosti.
Izložba New Materialisms (Station 1) također predstavlja interdisciplinarne radove inspirirane nasljeđem časopisa Praxis i Korčulanske ljetne škole.
(Digitalizirani) Praxis je (digitalizirana) zbirka domaćeg, internacionalnog, specijalnih i džepnih izdanja časopisa Praxis. U zbirci se nalaze i digitalizirani brojevi časopisa Problemi te manji broj monografija koje nude kontekst za razumijevanje djelovanja i povijesnog značaja časopisa Praxis. Zbirka (Digitalizirani) Praxis dio je projekta Javna knjižnica, dostupnog na internetu, http://praxis.memoryoftheworld.org.
Javna knjižnica je projekt koji su pokrenuli Marcell Mars i Tomislav Medak kao zagovor institucije javne knjižnice i općeg prava na pristup znanju kao njenog temeljnog načela. Javna knjižnica je ispitivanje mogućnosti distribuirane infrastrukture pristupa digitaliziranom znanju koju grade knjižničari-amateri a ujedno i spoj ta dva nastojanja. U sklopu Javne knjižnice arhivu pod nazivom (Digitalizirani) Praxis, sastavili su Ante Lešaja i Tomislav Medak.
Krug kritički nastrojenih mislilaca oko časopisa Praxis razvio je singularnu putanju humanističkog marksizma i socijalne analize u kontekstu socijalističke, samoupravne i nesvrstane Jugoslavije. Zajedno s Korčulanskom ljetnom školom časopis je djelovao kao mjesto razmjene kritičkih stajališta između Istoka i Zapada u periodu 1963.-1974. U zasjedanjima ljetne škole i na stranicama časopisa svoje su doprinose, između ostalih, ostavili i Ernst Bloch, Herbert Marcuse, Henri Lefebvre, Karel Kosik, Jürgen Habermas, Lucien Goldmann.
Osim arhive (Digitalni) Praxis na nasljeđe istoimenog časopisa i Korčulanske ljetne škole oslanja se i rad Armina Medoscha, austrijskog teoretičara, umjetnika i predavača.
Armin Medosch izvodi teoretski performans, peripatetički symposion pod nazivom Što je povijest? Hommage Praxisu, grupi Praxis i Korčulanskoj ljetnoj školi. Kroz seriju site specific performativnih predavanja, Armin Medosch istražuje različito pojmovlje materijalizama, povijesnog, dijalektičkog i novog. Medoschevo Performativno predavanje je improvizirani slobodni govor s pitanjem: "Što je povijest"? Postavljanje ovog pitanja na Korčuli 2015. godine zamišljeno je kao hommage međusobnom prožimanju fenomena Praxisa, grupe Praxis i Korčulanske ljetne škole.
Tema drugog susreta Korčulanske ljetne škole 1965. godine, 'Što je povijest?', biti će također i Arminova tema. Govoreći slobodno znači vratiti se na same izvore filozofije, na susret prijatelja koji vode konverzaciju. Neće biti predloška prema kojem će Medosch govoriti a performans neće biti audio-dokumentiran. Srž razmišljanja je u praxisovskom specifičnom poimanju teorije refleksije i djelomične autonomije umjetnosti i kulture u odnosu spram proizvodnog aparata.
Predstavljanje Praxisa u raznim formatima ujedno je je i dio projekta Povijest suvremenosti neformalne mreže kor::net (Korčula Network), koji uključuje historiografsko istraživanje i mapiranje dosadašnjih visoko relevantnih kulturnih i umjetničkih praksi na otoku koji su obilježili promicanje suvremenosti na otoku Korčuli kroz 20. stoljeće. (Opširnije na http://korculanetwork.info/kornet/pages/praxis)
Na prezentaciji Cosmosapiens and the TerRatope Špela Petrič će govoriti o utjecajima post-(bio) tehnološkog interregno, o razvojnim izazovima umjetničkog djela i živih sistema, te izložiti svoje stavove o temama autentičnosti, sučelja i propitivanja paradigme u odnosu na njenu vlastitu praksu i interdisciplinarnu umjetničko-znanstvenu suradnju. Miha Turšič, umjetnik, dizajner i direktor KSEVT-a (Evropski kulturni centar za svemirske tehnologije) predstaviti će trajnu misiju ugrađivanja umjetnosti i humanistike kao konstitutivnih ljudskih praksi u istraživanju svemirskih prostora. U ovom izlaganju fokusirati će se na svemirsku arhitekturu, ne-ljudsku nastanjivost te post-gravitacijsku umjetnost.
O autorima
Špela Petrič, doktorica je znanosti (biologija), umjetnica novih medija i znanstvena istraživačica s trenutnom adresom u Amsterdamu. Njenu umjetničku praksu čine kombinacije prirodnih znanosti, novih medija i performansa. Radeći na egalitarnom i kritičkom diskursu na razmeđi profesionalnih i javnih sfera, Špela pokušava vizionirati umjetničke eksperimente koji proizvode pitanja bitna za antropologiju, psihologiju, filozofiju, kao i za umjetnički diskurs terRabiologije.
Izabrani projekti i suradnje: Naval Gazing (instalacija, 2014), Plant Sex Consultancy (ko-autori Pei-Ying Lin, Dimitris Stamatis, Jasmina Weiss), Voyager/140AU (instalacija, ko-autjor Miha Turšič, 2013), Solar Displacement (instalacija, 2013), Humalga: Towards the Human Spore (projekt umjetničkog istraživanja, ko-autor Robertina Šebjanič 2012-).
Miha Turšič (1975) diplomirao je industrijski dizajn na Umjetničkoj akademiji u Ljubljani 1998. godine. U periodu od 1995. do 2005. godine bio je uključen u razvoj proizvoda i brand-management širom svijeta. Od 2004. godine aktivno je uključen u kulturalizaciju svemira, dizajnira nastambe nulte gravitacije i post-gravitacijsku umjetnost s Dunjom Zupančič, Draganom Živadinovim i Yuri Gagarin centrom za trening kozmonauta u Rusiji. Osnivač je nekoliko institucija u polju istraživanja, razvoja i umjetnosti. Trenutno je direktor KSEVT-a (Evropski kulturni centar za svemirske tehnologije), a njegov rad fokusiran je na razvoj Kulturnog svemirskog programa.
Izabrani projekti i suradnje: 50-year theatre project Noordung:: 1995-2045, Zvyozdny Gorodok, travanj 2005 i Vitanje, travanj 2015; konstrukcija KSEVT zgrade, 2009–2012; Herman Potočnik Noordung: 100 Monumental Influences exhibition, rujan 2012; Voyager/ dr. Mavretič, izložba, listopad 2013; prva javna prezentacija Voyager PLS instrumenta, listopad 2013; Voyager/140AU, 2013 - ; Out of the Cradle konferencija, Vitanje, studeni 2013, St. Petersburg, listopad 2014; Supre:architecture – nacionalna prezentacija Slovenije na 14. Internationalnoj izložbi arhitekture u Veneciji, lipanj 2014; Space sight, Vitanje, 2015.
Armin Medosch, doktor znanosti, profesor je teorije povijesti umjetnosti i medija na Fakultetu za medije i komunikacije na Singidunum univerzitetu u Beogradu. Umjetnik, kustos i autor, Medosch djeluje u poljima umjetničke teorije i network kulture.
Njegova kustoska praksa uključuje izložbe poput Waves (Riga, 2006; Dortmund, 2008) i Fields (Riga Culture Capital 2014). Inicijator je radne grupe Technopolitics te održava mrežni prostor te grupe www.thenextlayer.org. Njegova knjiga radnog naslova "Nove tendencije – umjetnost na pragu informatičke revolucije" biti će objavljena početkom 2016. godine, a izdavač je prestižni MIT Press.
Javna knjižnica: (Digitalizirani) Praxis, sastavljači Ante Lešaja i Tomislav Medak
Javna knjižnica je projekt koji su pokrenuli Marcell Mars i Tomislav Medak kao zagovor institucije javne knjižnice i općeg prava na pristup znanju kao njenog temeljnog načela. Javna knjižnica je ispitivanje mogućnosti distribuirane infrastrukture pristupa digitaliziranom znanju koju grade knjižničari-amateri a ujedno i spoj ta dva nastojanja. Više na: http://www.memoryoftheworld.org
Javna knjižnica je inicirana 2012. te predstavljena na bijenalu festivala digitalne umjetnosti HAIP, u hakerskom prostoru Kiberpipa, na izložbama “Draga umjetnosti” u ljubljanskom Muzeju sodobne umetnosti – Metelkova, “Stvarno korisno znanje” u madridskom muzeju Reina Sofía i “Javna knjižnica” u štutgartskom Kunstvereinu, na hakatonima na festivalu Impakt u Utrechtu, radionici post-digitalnog izdavaštva na berlinskom Transmedialeu, radionici Arhiva/anarhiva/javna knjižnica u novosadskoj kuda.org, tijekom rezidencija u briselskom interdisciplinarnom umjetničkom laboratoriju Constant, katalonskoj postkapitalističkoj ekoindustrijskoj komuni Calafou, londonskom MayDay Rooms i štutgartskoj Akademie Schloss Solitude, te kao samostalna izložba Galeriji Nova u Zagrebu u suradnji s kustoskim kolektivom Što, kako i za koga/WHW i Multimedijalnim institutom iz Zagreba.
