siva) (zona . prostor suvremene i medijske umjetnosti

Trenutno događanje:

30. 06. 2020. - 20. 08. 2020.

Zaostatak interijera

Maja Marković

Bernardo Bernardi (Korčula, 1921. – Bol na Braču, 1985.) arhitekt je i dizajner kojem neizmjerno dugujemo. Njegova je zasluga što imamo profesionalno društvo dizajnera (danas Hrvatsko dizajnersko društvo) (1) te visokoškolsko obrazovanje dizajnera za koje se borio niz desetljeća. Bernardi je bio i jedan od osnivača čuvene grupe EXAT 51, ULUPUH-a te zagrebačkih Studija i Centra za oblikovanje, a dao je ime i jednom od najvažnijih arhitektonskih časopisa u regiji - Čovjek i prostor. Nizom izvanrednih ostvarenih i neostvarenih arhitektonskih i dizajnerskih projekata, Bernardi je zaslužio imati muzej posvećen vlastitom opusu kojim je dao izvanredan obol arhitekturi i oblikovanju interijera u Hrvatskoj i Jugoslaviji u drugoj polovici 20. stoljeća.

Pročitaj više...

Trenutno događanje:

26. 06. 2020. - 26. 10. 2020.

Armina Pilav - Intervencija u javnom prostoru Korčule

Armina Pilav
G Pročitaj više...

Trenutno događanje:

03. 06. 2020. - 03. 09. 2020.

Tautologije (video)

Ilija Šoškić

https://vimeo.com/sivazona/tautologies

Pročitaj više...

Svakodnevica i prehrana tijekom pandemije Covid 19 – korona virus

Molimo vas da ispunite anketu o vašoj prehrani u vrijeme pandemije. Prikupljeni podaci su anonimni i upotrijebit će se u svrhu daljnjih istraživanja i valorizacije prehrane u okviru programa Sive zone: 'Politike zelenih prostora' (gdje je obavljeno istraživanje o samoniklom jestivom bilju) i 'Učiti iz krize’. Anketa je sada dostupna samo na hrvatskom jeziku. Nakon obrade podataka podaci će biti dostupni na web stranici Sive zone. Priprema, provedba i obrada ankete: Sani Sardelić, Siva zona - prostor suvermene i medijske umjetnosti Hvala na sudjelovanju!

Pročitaj više...

Kinematografija jadranskih otoka

Kinematografija ima značajnu ulogu zbog snage i širine inkluzivnosti šireg stanovništva u suvremenu kulturu i umjetnost. Projekt je interdisciplinarnog i istraživačkog karaktera s ciljem mapiranja kinematografije svih jadranskih otoka. Kinematografija otoka do sada nije još sustavno i cjelovito obrađivana. Prva faza projekta obuhvaća istraživanje povijesti kino-prikazivalaštva na otoku i mapiranje svih lokacija na kojima su trajno ili povremeno funkcionirala kina, te uvid u program. Nadalje, istraživanje uključuje mapiranje svih filmova vezanih za otoke, te svih kinematografskih aktivnosti na otocima u 20. stoljeću. Popis svih kino dvorana na jadranskim otocima vidi ovdje. Ako netko nedostaje, molim vas da na obavijestite.  

Pročitaj više...

Život jadranskih otoka okom kamere

Projekt Kinematografija jadranskih otoka kompleksan je aspekt programske linije sive) (zone pod naslovom Povijest suvremenosti. Dostignuća 20. stoljeća, koja se u posljednjih 20-ak godina niječu, omogućila su većini stanovnika planete komotniji i, prije svega, izuzetno dug život u odnosu na prethodna stoljeća. Dalmacija, Kvarner, Istra i otoci dokumentiraju se u filmskom mediju tijekom čitavog tog dugog 20. stoljeća, pa čak i ranije: Alexandre Promio snimio je 1898. godine,  u Šibeniku i Puli sedam kratkih filmova o austrougarskoj mornarici, "koji se smatraju prvim poznatim filmskim zapisima ne samo u nas nego i u ovom dijelu Europe" (više ovdje). Snimke šibenske, a najvjerojatnije i zadarske luke (više ovdje) datiraju od 1904. godine, a od tada obala i otoci, kako se kaže u Dalmaciji, "figuraju" u brojnim dokumentarnim i igranim filmovima, i to i u domaćim i stranim produkcijama. Tako je splitska luka reprezentirana u istoimenom filmu "Splitska luka" Josipa Karamana 1911. godine, a tijekom 1920-ih i 30-ih godina život na obali i otocima bilježila su velika imena naše međuratne kinematografije i prakse vizualne antropologije: Drago Chloupek, Milovan Gavazzi, Aleksandar Gerasimov, Oktavijan Miletić i Maksimilijan Paspa. Brojne filmove nastale u stranim produkcijama iz međuratnog razdoblja, ponajviše iz njemačkog govornog područja, tek treba otkriti. Malo znamo o filmskim zapisima iz vremena NOB-a, zasigurno ih je bilo, a dokumentiranje života na obali i otocima nastavlja se intenzivno nakon Drugog svjetskog rata. Upravo tom razdoblju posvećena je ova mala virtualna izložba, omogućena velikodušnošću Zagreb-filma, kao rijetke filmsko-produkcijske kuće u nas koja brine o svom arhivu i čini ga dostupnim, što omogućava istraživačima da rade svoj posao. Filmovi Branka Belana "Tunolovci" i "Ribari s Jadrana", oba iz 1948. godine, godine koja je obilježena temeljitom transformacijom globalnog statusa socijalističke Jugoslavije, obilježavaju početak te nove ere dokumentarizma kojim je Jadran stavljen u fokus, izoštravajući obrise ljudi, krajolika, kulture,...života Jadrana kakav je bio sredinom 20. stoljeća. Tako je ovaj minijaturni pregled kronološki zaokružen filmom "Otok, čovjek, krš" Branka Marjanovića iz 1982. godine, u vrijeme kada nove tehnologije donose i drugačiji pogled u tada već i bitno drugačijem okružju. Diskurzivno pak, zaokružujem ga filmom "Mediteranski prozori" iz 1960. godine, i opet Branka Belana, koji diskretno i poetski podcrtava žensku prisutnost u uglavnom od muškaraca oblikovanom, opisanom pa i filmski dokumentiranom svijetu. Tim više je doprinos autorica kao što je Lidija Jojić dragocjeniji za stvaranje novih narativa. Najviše prostora dala sam fotogramima iz filmova "Bura" i "Ljudi, godine, more", jer njihove poetike snažnom bliskošću progovaraju o suživotu ljudi i mora. Iz tog razloga povezujem ih i sa moćnim djelom Vittoria de Sete, koji je, za razliku od naših autora koji to jednako zaslužuju,  svjetski priznat filmski lirik mediteranskog kruga. Slažući ovu minijaturnu virtualnu izložbu, namjerno ne govorim o prirodnom, jer ovi filmovi pokazuju da kada govorimo o životu na moru i s morem, govorimo o intenzivnom prožimanju (ljudske) kulture i prirode. Iz današnjeg rakursa života u antropocenu, odnosno kapitalocenu, kada je svaki ljudski habitat reprezentiran i ponuđen i kao roba, svjedočanstva o svijetu kakav je bio prije no što smo dovršili transformaciju svojih  staništa do stanja (u tom smislu je izuzetno zanimljiv film Branka Marjanovića "Ribari se susreću u Abidjanu" iz 1968. godine koji pokazuje razmjere industrijalizacije globalnog izlova ribe) u kojem nam zagrijavanje planete od pola stupnja visi nad glavom poput Damoklovog mača, - izuzetno su nam važna.

Pročitaj više...

Zvučna mapa Korčule

Članica udruge Siva zona Manja Ristić zvučnu kartu otoka Korčule kontinuirano snima i objavljuje kroz nekoliko foramata, a snimke koristi i u sklopu drugih zvučnih kompozicija i impro nastupa.   U sklopu projekta Global Sound Map Manja je uvrsitila i Korčulu.   Album The Black Isle je objavljen 2019 u izdanju Flag Day Recordings. Album pod nazivom 60 Minute Cities - Korčula objavila je izdavačka kuća Bivouac Recording iz Šangaja. Uz album izdana je i knjižica, dostupna ovdje.         Album Children of the Island (1), 2016 - 2019.       2018, zvučna mapa Korčule objavljena je kroz Manjin osobni odabir 55 "prostovremenskih prozora" ispričanih kroz sedam zvučnih priča.   Izjava autorice:   I grew up on the island, therefore I am deeply familiar with it, nevertheless, still every year I find new places and get impressed over their beauty, complexity and richness. Unfortunately, in the last couple of years it became very difficult to watch the devastation that a mass-tourism is provoking. So my recording practice became more frequent, perhaps also a bit anxious, so it stopped being only a sonic template of my artistic practice but rather an environmental research as well. From art to conservation, my work around this map will last for years and will always be labeled as a cultural activism. The first series are already on the road, under the title Crni otok / The Black Isle and are shaped through performance art, sound art, installation, digital & interactive art, visual & inter-media arts.

Vrnik Vrnik, from the olive tree above the Popovic amphitheater 42°56'17.2"N 17°10'08.0"E Adriana's Dock undersea 42°56'18.5"N 17°10'07.7"E Under the old boat on the beach edge 42°56'18.4"N 17°10'07.9"E Hydrophone inside the gravel, in front of the Popovic house 42°56'18.4"N 17°10'07.9"E Bek's pier undersea 42°56'17.5"N 17°10'10.8"E Between rocks at the end of the village path 42°56'12.6"N 17°10'17.8"E Flat rocks facing Gubavac 42°56'05.0"N 17°10'21.9"E

Pročitaj više...

Industrijska baština otoka Korčule

Projekt Industrijska baština otoka Korčule je višegodišnje znanstveno i umjetničko istraživanje koje teži objediniti interdisciplinarni pristup kulturnih antropologa, etnologa, kustosa, umjetnika, arhivista i drugih stručnjaka, te lokalnu zajednicu, institucije, udruge i inicijative.

Pročitaj više...

Politike zelenih prostora

Projektna linija Politike zelenih prostora obuhvaća niz prezentacija umjetničkih radova i vlastitih istraživanja.

Pročitaj više...

vijesti

29. 07. 2020.

produžena izložba Maje Marković

Izložba Zaostatak Interijera Maje Marković je produžena do 20. 8.

Pročitaj više...
24. 07. 2020.

Darko Fritz gost na Hrvatskom radiju

U petak, 24. 7. 2020. u 09:05 na Prvom programu HR-a u emisiji Katapultura gostuje Darko Fritz, predsjednik udruge Siva zona i član udruga ULUPUH i HS AICA, koje su među ostalim institucijama supotpisnici Otvorenog pisma za očuvanje Memorijalnog kompleksa autora Bernarda Bernardija u Koručuli.

Pročitaj više...
20. 07. 2020.

Bernardi: o izložbi i Otvorenom pismu na Dobro Jutro, Hrvatska, HRT

Korčula i Zagreb zajedno u reportaži 'Bernardijev dizajn više ne stanuje ovdje' Ire Karlović za Dobro Jutro, Hrvatska, HRT, o izložbi MajeMarković 'Zaostatak interijera' u Galeriji Bernardo Bernardi u Pučkom otvorenom učilištu u Zagrebu, uz poglavlje 'Struka poziva na očuvanje Bernardijevog kompleksa u Korčuli’ s objavljenim Otvorenim pismom za očuvanje Memorijalnog kompleksa autora Bernarda Bernardija u Korčuli.

Pročitaj više...
14. 07. 2020.

Armina Pilav na Radio Korčuli

Armina Pilav, Radio Korčula, Eko Pitanja, 14. 7. 2020.

Pročitaj više...
14. 07. 2020.

Kritika izložbe Maje Marković

Boris Greiner, Maja Marković: Zaostatak interijera, Galerija Bernardo Bernardi, Zagreb, 30. 6. - 30. 7. 2020., Dossier 20

Pročitaj više...
29. 06. 2020.

intervju s Majom Marković

Objavljen je intervju s Majom Marković povodom izložbe Zaostatak interijera koji je vodila Maša Milovac za portal Vizkultura pod nazivom (All)ready-made ili model stvarnosti.

Pročitaj više...
27. 04. 2020.

Objavljeni radovi Fotovideo Borisa Cvjetanovića

Fotograf Boris Cvjetanović je izložbom Fotovideo po prvi puta izlagao radove u drugom mediju u Sivoj zoni, koja je i producirala i predstavila ovu seriju radova 2006.

Pročitaj više...
21. 04. 2020.

Siva zona na Instagramu


Siva zona je na Instagramu pod imenom siva.zona_grey.area
https://www.instagram.com/siva.zona_grey.area/
Ove godine siva) (zona priprema monografsko izdanje kojim će predstaviti 14 godina svog djelovanja. Kao svojevrsnu najavu, u narednom periodu na društvenim mrežama predstavljati ćemo vam radove i umjetnike koje smo ugostili u Korčuli.

Pročitaj više...
17. 04. 2020.

Film Ivana Ramljaka 'Kino otok' je online

Film Ivana Ramljaka člana Sive zone 'Kino otok', možete pogledati do kraja mjeseca besplatno na linku https://vimeo.com/ondemand/kinootok. Stisnete dugmić na kojem piše Rent i tamo upišete promo kod DOKU-KINO.

 

Pročitaj više...